Kada se moj poznanik Ante prije nekoliko godina pohvalio kako u velikim limenkama od talijanske kave, koje bi inače završile u smeću, uzgaja gljive, sjećam se da smo se svi za stolom “onako” pogledali, a neki su se čak i podsmjehnuli. Međutim, on je ubrzo svakodnevno brao gljive. Odlučio se i ostao je na bukovačama. Pričao nam je kako u svakoj “berbi” ima gljiva za jedan ručak, a imao je tek dvije limenke.
Je li ili nije znao da će to uskoro postati trend, za ovu je priču nebitno, no već tada, a bilo je to prije zasigurno pet, šest godina, pojedinci među nama su počeli slično razmišljati. Naime, sve veći broj vrtlara uzgaja gljive u svojim povrtnjacima kako bi poboljšali kvalitetu tla, iskoristili prostor i uzgojili vlastitu hranu. Gljive se tako odnedavno uzgajaju i u kuhinjskom vrtu u Kew Gardensu u jugozapadnom Londonu, a Hélèna Dove, glavna vrtlarica u Kewu, objasnila je zašto je to potaknulo veliki interes kod njihovih posjetitelja: “Gljive su doživjele veliki porast popularnosti i doista, vidjeli smo ogroman interes posjetitelja otkako smo ove jeseni postavili gredice s gljivama u vrtu. Veliki dio interesa dolazi od želje za uzgojem vlastite hrane u onom što je mnogima često neiskorišten prostor – hladovina ispod stabla u vrtu ili šupe. Za one koji nemaju vrt, gljive se mogu vrlo lako uzgajati u zatvorenom prostoru, a budući da je prethodno cijepljene setove gljiva lako uzgajati, to je put do uspješnog usjeva za one koji još nemaju iskustva”, rekla je te naglasila kako vlastiti način uzgoja gljiva pruža i veći izbor vrsta za uzgoj za male proizvođače.
“Interes za vlastitim uzgojem gljiva raste i sa sviješću o potencijalnim rizicima koje eksploatacija hrane iz divljine može predstavljati za osjetljive ekosustave. A svi znamo kako vlastiti uzgoj može pomoći u preokretu tog trenda”, kaže Dove. Ne uzgajaju se sve gljive isto, ali ih gotovo sve možete uzgojiti s više ili manje muke.
Naime, kako piše Guardian, ona i njezina sestra, Jodie Bryan, počele su uzgajati gljive u svojoj kući u Sussexu jer nisu mogle pronaći egzotičnije vrste u lokalnom supermarketu. “Davne 2018. nismo mogle nabaviti gurmanske gljive koje smo htjeli jesti. Promijenili smo prehranu jer nam je tata bio slab, pa smo se proširile na gljive”, kaže Caley.
“Vidjeli smo na internetu setove za uzgoj gljiva i počele ih raditi same. Čim su ih vidjeli, ljudi su postali radoznali te smo počele izrađivati vlastite komplete za kućni uzgoj gljiva i naš posao se ubrzo proširio. U karanteni se situacija još dodatno zahuktala. Svi kojima smo dobavljali svježe gljive željeli su vlastite setove za uzgoj kod kuće. Bilo je fenomenalno. Mislim, smjer u kojem nas je ovo odvelo je daleko iznad svega što smo ikada mogle zamisliti”.
I ove sestre, poput mog Ante, koriste talog kave kao podlogu, a također uzgajaju gljive i iz drva, odnosno cjepanice. Iako možda nisu privlačne kao da uzgajate tulipane ili šafran, gljive su višestruko korisne. Dio vrta ili zelene površine na kojemu ih odučite uzgajati dodatno će obogatiti tlo.
“U Kew Gardensu postavili smo vanjsku gredicu s gljivama. Tamo sada raste devet različitih gljiva koje se mogu uzgajati u sedam različitih medija. Malo ih, primjerice, zna kako gljive osim na drvetu i slami, mogu rasti na vašem balkonu ili kuhinju kao kod mene, a za to vam može poslužiti i manja cjepanica ili tegla”.
Možda zvuči pomodno, ali voditi računa o zdravlju tla također je u modi, a gljive su za to presudne. Klobuk i stapka gljive samo su njezin mali dio. Pod zemljom gljive, naime, stvaraju živu mrežu koja se naziva micelij koji pomaže obogatiti tlo. Crvi koji se pritom “ispod njih” nastanjuju tlo rahle i stvaraju se povoljni uvjeti za bioraznolikost tla.
Gljive za uzgoj kod kuće
Gljive se mogu uzgajati kod kuće na mnogo različitih načina, od kupnje jednostavnog kućnog pribora, koji se može pronaći na internetu ili na nekim tržnicama, do eksperimentiranja u povrtnjaku. Uzgoj u zatvorenom daje najbolje rezultate budući da vanjski uvjeti utječu na uzgoj gljiva na gredici.
Za sorte koje koriste talog kave kao supstrat, ovo alternativno gnojivo obično se može besplatno nabaviti u lokalnom kafiću. Micelij gljiva možete kupiti na internetu za uzgoj u gredicama ili kutijama ispunjenim stajskim gnojem ili kompostom. Ili možete kupiti komplet koji obično uključuje micelij i medij za uzgoj.
Ako imate pri ruci cjepanice, možete izbušiti rupe u njima i staviti “čepove” iz kojih će rasti spore. Nakon što je posađeno, morate održavati stanište vlažnim na dodir. Gljivama u trupcima može trebati i do 18 mjeseci da se pojave, ali one u supstratu mogu se pojaviti već za nekoliko tjedana.
VODIČ ZA POČETNIKE
Bukovače (lat. Pleurotus) su daleko najbolji izbor za uzgoj gljiva, a kako znate i ukusne su. Lako ih je uzgajati i dolaze u različitim bojama. Vole sve vrste podloga, uključujući i talog kave.
Shiitake (lat. Lentinula edodes) gljive imaju izvrstan okus i dugi vijek trajanja te se mogu uzgajati na drvetu u sjenovitom prostoru na otvorenom, ili u piljevini u zatvorenom prostoru.
Šampinjoni (lat. Agaricus bisporus) se uzgajaju na tamnim i vlažnim mjestima i nisu najjednostavniji za uzgoj. Za njih će vam trebati sanduci te posebno pripremljen kompost. Za njihov uspjeh vrlo je važna i temperatura koja u fazi razvoja micelija treba biti oko 25°C
Jablanovča (lat. Agrocybe aegerita) se uzgaja na jednak način kao i bukovača. Za njezin uzgoj najvažnije je pronaći prostor s dovoljno svjetla, dobrim protokom zraka i visokim postotkom vlage. Najbolji supstrat za njezin uzgoj je slama, kukuruzovina te piljevina vrbe ili topole.
Neke od spomenutih gljiva možete naručiti i putem interneta od provjerenih uzgajivača micelija u Hrvatskoj. Jedni od njih su i OPG Hrvoić čiji se micelij proizvodi iz čistih (majčinskih) kultura gljiva koje su kroz godine probrali i usavršili te dobili proizvod najviše kvalitete.