Prošla događanja

U nedjelju, 21.5.2023. od 9 do 15 sati, u okviru projekta Ilica: Q ART Blagaići su na štandu u Ilici izlagali i determinirali gljive za građanstvo.

Fotografije: Vesna Dujlović

Izlet u Žerjavinac 20.05.2023. godine. Determinator na izletu bio je Jasenko Prpić.

Fotografije: Vesna Dujlović

U subotu, 1. 4. 2023. Društvo je organiziralo prvi ovogodišnji zajednički izlet u grad Đurđevac. Unotoč tome što je za gljive bilo malo prerano, u Đurđevcu i okolici imali smo  što vidjeti i doživjeti. Posjetili smo Đurđevačke pijeske te Stari grad Đurđevac i uživali u sadržajima koje nudi.

Stari grad Đurđevac nalazi se  u samom centru grada te sa zaštićenim prirodnim okolišem čini intrigantnu i gotovo nestvarnu povijesnu, urbanističku i arhitektonsku cjelinu. Kulturno i povijesno gledano to je jedna od zanimljivijih urbanih cjelina sjeverozapadne Hrvatske. Savršena lokacija, bogata povijest, arhitektonska rijetkost i potencijalna povezanost s modernim načinom života mogućnosti su koje se turistički i kulturno tek trebaju iskoristiti!Muzej grada Đurđevca osnovan je 2014. godine, a  svoje postojanje temelji na bogatoj umjetničkoj tradiciji i izložbama u galeriji Stari grad. Uz Muzej Grada Đurđevca vezana je “Legenda o Picokima”, nematerijalno kulturno dobro, koja se svake godine posljednjeg vikenda u lipnju u obliku scenskog prikaza prezentira podno zidina Staroga grada. Legenda govori o mudrosti i lukavosti Đurđevčana kada  je osmanska vojska 1552. godine željela osvojiti grad. Iako su branitelji i sklonjeno pučanstvo u okruženoj utvrdi bili izgladnjeli, na neprijatelja su, zahvaljujući domišljatosti jedne starice, ispalili posljednje pile (picoka). Uvjereni da u utvrdi ima hrane kad se njome mogu razbacivati, Osmanlije su se povukli. 

https://djurdjevac.hr/kultura-i-sport/legenda-o-picokima/

Istočno od Đurđevca, na putu prema mjestu Kalinovac, nalazi se geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci, jedinstveni prirodni fenomen u Hrvatskoj. U tom području zaštićenom već više od 30 godina još uvijek ima vidljivih ostataka pješčanih dina. Postupnim pošumljavanjem Đurđevčani su uspjeli primiriti te “žive i krvave peske”, kako su ih Podravci nazivali nekada.

Danas je područje geografskog rezervata koji nosi ime “Đurđevački pijesci” pošumljeno akacijom i nekim nižim vrstama drveća, te mnogobrojnim grmovima zečjaka, tako da živoga pijeska više na tome mjestu nema. Stručnjaci smatraju da je taj pijesak nanio vjetar i tako stvorio pravu “Hrvatsku Saharu” iako je taj naziv pretjeran.

Izvor: Turistička zajednica Đurđevca

Foto galerija: Darko Popek

U ponedjeljak, 27. veljače održana je Godišnja skupština Društva.

Povelju počasnog člana Društva dobili su dugogodišnji članovi:

Zorka Stanisavljević, Roža Brletić Višnjić i Franjo Čataj. ČESTITAMO!!!

Fotografije: Ivana Kovačić i Darko Popek

Noć muzeja, druženje s gljivama i gljivoznalcima…

Preko 1000 posjetitelja. Bravo ekipa, bilo je fungitastično!!

Tekst i fotografije: Ivana Kovačić

U ponedjeljak, 19. prosinca 2022. gljivari i gljivarice GD Kamilo Blagaić  oprostili su se od stare godine tradicionalnim Božićnim domjenkom i u dobroj atmosferi poželjeli jedni drugima sretnu i uspješnu 2023. godinu i novu gljivarsku sezonu.

Galerija slika: Darko Popek

U subotu, 15. listopada 2022. bili smo gosti GD “Kotrč” iz Daruvara (kotrč je naziv koji se u ovim krajevima koristi za gljivu jelensko uho).

Prošetali smo lijepim daruvarskim ulicama, posjetili Gradski muzej, slikali se pod stoljetnim ginkom ispred muzeja. Potom smo se uputili u podužu šetnju šumom prepunom različitih vrsta gljiva. Mnogi su pronašli i pokojeg vrganja i naravno, mnoštvo sunčanica i lijepih velikih krasnica. Nakon par sati hoda,  izuzetno je prijao fini grah s kobasicama kojim su nas u planinarskom domu Petrov vrh počastili ljubazni domaćini, gljivari iz Gljivarskog društva Kotrč.

Determinaciju mnogobrojnih vrsta gljiva za članove gljivarskih društava i građanstvo održao je determinator Antun Kiš.

Vratili smo se kasno u Zagreb, zadovoljni prekrasnim izletom i lijepim jesenskim vremenom koje nas je, nakon guste jutarnje magle, pratilo cijeli dan.

U petak i subotu, 7. i 8. listopada 2022. održana je u organizaciji GD Kamilo Blagaić u prostorima Studentskog centra 44. Izložba gljiva.

Naši su se vrijedni članovi odazvali pozivu na prikupljanje gljiva za izložbu i skupili veliki broj različitih vrsta.

Na otvorenju izložbe sudjelovali su mnogobrojni gosti i članovi društva, a sve su zabilježile i tri TV kuće.

Izložba se održava svake godine u svrhu širenja znanja o gljivama, njihovim karakteristikama i nutritivnim vrijednostima, ali i opasnostima koje kriju.

ž

Podsjećamo još jednom na ekološko edukativnu emisiju na HRT – HR1, od 22. listopada 2021., u 13,10 sati, koja inače govori o očuvanju i zaštiti okoliša planeta Zemlje, njezinoj bogatoj biološkoj raznolikosti koju treba sačuvati od svih gospodarskih zahvata u okoliš, posebno kod investicija upitnog okolišnog aspekta. Emisija promiče obnovljive izvore energije i “zeleno gospodarstvo” te se uz pomoć vodećih domaćih i inozemnih znanstvenika protivi svemu što može narušiti ekološku ravnotežu, ugroziti  prirodna staništa biljnog i životinjskog svijeta. Urednica i voditeljica je Roberta Jakša Bonačić.

HRT – HR 1 — Petak, 22.10.2021 13:10

Emisija 22.10.2021.

Emisija “Slušaj kako zemlja diše” od 22. listopada odvela nas je u Nacionalni park Risnjak, šumsko kraljevstvo naših velikih zvijeri – medvjeda, vuka i risa. Uz to, naši iskusni gljivari Mladen Strižak – determinator mentor, Zvonko Vuk i Dubravko Furlan – oboje determinatori gljiva, govorili su od 14. minute emisije o gljivama, dajući savjete kako pravilno brati gljive te kako se educirati u prepoznavanju onih jestivih.

https://radio.hrt.hr/ep/slusaj-kako-zemlja-dise/400328/

HMGS dodijelio je našem determinatoru-mentoru Mladenu Strižaku nagradu za životno djelo

Gospodin Strižak ovim se putem zahvalio na nagradi i čestitkama.

Dragi moji gljivari,
na izbornoj Skupštini HMGS-a 4. 6. 2022. dodijeljena mi je Nagrada za
životno djelo. Ovim se putem zahvaljujem na brojnim čestitkama, koje
sam dobio od članica i članova našeg Društva. Ovo veliko priznanje ne
pripada samo meni, već i ostalim članovima Društva, kao i onima, koji
više nisu među nama. Od osnivanja Društva pa do današnjih dana svi
zajedno smo, svatko u okviru svojih mogućnosti, doprinosili  boljitku
našeg Društva koje uskoro slavi 40. obljetnicu svog osnutka. S
obzirom na stručnu bazu i na znatno osvježeno članstvo novim članovima
(točnije članicama), bez ikakve sumnje daljnji razvoj Društva je
neupitan.

Mladen Strižak