Mirko Šeler: Kako je pronađena ‘Gospođa s koprenom’
Kako je pronađena „GOSPOĐA S KOPRENOM“
(Kasnije opisana kao Dictyophora croatica – HRVATSKA DAMA)
Mogu odmah reći da je pronađena slučajno. Nisam lutao šumama i livadama u potrazi za gljivama. Brao sam masline sa suprugom početkom studenoga 1992. godine u svom vrtu na otoku Krku. Supruga me pozvala da vidim jednu čudnu zelenu gljivu u grmlju u neposrednoj blizini masline. Pomislio sam na puze, jer smo ih više puta našli u našem vrtu, ali kad sam bolje pogledao, vidio sam malu bijelu gljivicu izraslu iz „jajeta“, sa zelenom glavicom poput masline. Nije bila velika, svega 3-4 cm. Pogledao sam pažljivo okolinu i pronašao još tri „jajeta“ žućkasto bijele boje, veličine oko 4-5 cm.
Ogradio sam taj prostor da ih slučajno ne zgazimo i čekao. Očekivao sam STRŠAK (Phallus impudicus) ili PASJI STRŠAK (Mutinus caninus). Nakon nekoliko dana gljiva se razvila u pravoj veličini. Nažalost nisam imao fotoaparat da je snimim, ali nacrtao sam skicu i glavne mjere. Bio sam iznenađen kada sam primjetio da ispod zelenog klobuka ima čipkasti ovratnik. (Kod prve pronađene gljive nisam primjetio ovratnik, možda je otpao ili nije bio razvijen). Pomislio sam odmah na toliko spominjanu „GOSPOĐU S KOPRENOM“, ali nažalost nigdje nisam našao njezinu sliku. Osim toga bunila me napomena u tekstovima da raste u tropskim krajevima. (Vremenske prilike na Krku početkom studenoga nimalo ne liče na tropsku klimu). Nakon dva dana gljiva je sazrela i spore su počele kapati s tekućinom s klobuka preko bijele čipke, a razne mušice i insekti došli su na svoje. Prema mojim procjenama „miris“ ove „GOSPOĐE S KOPRENOM“ nije tako intenzivan kao kod običnog STRŠKA.
Kako smo tih dana završili berbu maslina, pokupio sam preostala dva „jaja“ i stavio ih u staklenku i čvrsto zatvorio. Krenuli smo za Zagreb. Bilo je to negdje krajem tjedna i za nekoliko dana u staklenki su se otvorila „jaja“ i pokazale se dvije prekrasne gljive.
U ponedjeljak smo imali sastanak gljivara u “Češkoj besedi“ u maloj i tjesnoj sobici. Svi su nešto donijeli i oko stola je vladala poprilična gužva. Moju staklenku su pogledali neki stariji iskusniji gljivari i na brzinu ocijenili da su to obični STRŠCI. Uzalud sam ih upozoravao na čipkasti ovratnik. Nije bilo interesa za moje gljivice dok se nije pojavio prof. Božac. On je po običaju brzo pogledao nekoliko interesantnih gljiva i onda uzeo moju staklenku, otvorio poklopac, pomirisao, zatvorio poklopac i spremio staklenku u svoju torbu. Bilo mi je jasno da to nisu obični STRŠCI.
Prošlo je dosta vremena i ništa nisam više čuo za ove gljivice, ali sljedeće godine u jesen izašla je knjiga prof. Bošca „GLJIVE- morfologija, sistematika i toksikologija“, a na koricama knjige GOSPOĐA S KOPRENOM i to s našim imenom „DICTIOPHORA CROATICA“. Bio sam presretan kada mi je prof. Božac zahvalio i potpisao knjigu 10. listopada 1993. godine. Nakon četiri godine izašla je nova knjiga „KUHANJE I LJEKOVITOST GLJIVA“ Stjepana Mužica i Romana Bošca. Ovdje je GOSPOĐA S KOPRENOM (Dictiophora croatica) opisana i prikazana na prekrasnoj fotografiji. Osim toga bio je spomenut i Krk te sam bio još sretniji zbog mojeg „slučajnog“ nalaza, a za drugi dio, ispitivanje, istraživanje i registraciju sigurno nije „slučajno“ zaslužan prof. Romano Božac.
- veljače 2006. godine bio sam na promociji prvog dijela ENCIKLOPEDIJE GLJIVA prof. Bošca i tom prilikom dobio sam primjerak zbirke pjesama i eseja „LICE I NALIČJE NEDOREČENE ISTINE“ istog autora. Pročitao sam je iste večeri s velikim interesom i opet sam bio presretan kada sam sreo GOSPOĐU S KOPRENOM u veseloj pjesmi „Ispit iz gljivarstva“. Prema tome očekujem da će se Gospođa opet pojaviti na pravom mjestu u 2. dijelu ENCIKLOPEDIJE GLJIVA koje joj pripada kao (vjerojatno) prvoj hrvatskoj gljivi.
P.S. Prošlo je 14 godina od našeg „slučajnog“ susreta i od toga dana prošao sam kilometre i kilometre šuma, livada, kamenjara i šikara, ali nisam našao GOSPOĐU S KOPRENOM.
Mirko Šeler, dipl. inž. kemije
Napomena: Na naslovnoj stranici ENCIKLOPEDIJE GLJIVA, 2. dio, prof. dr. sc. Romana Bošca, koja je izašla iz tiska 2008. godine, zaslužno se našla Mirkova Gospođa s koprenom (Dictiophora croatica) pod nazivom Hrvatska dama. Gljiva je opisana u knjizi, a lijepa fotografija nalazi se i u Edukacijskom centru „Bogatstvo svijeta gljiva“.
Stranica iz Dnevnika Mirka Šelera, dipl. ing. kemije, člana GDKB-a, koji je preminuo u Zagrebu 2. siječnja 2018. godine.
Članak je prepisala i pripremila za tisak tajnica GDKB, Vesna Dujlović, dipl. ing.
