Edukativni centar „Svijet gljiva prof. dr. sc. Romano Božac“

Edukativni centar „Svijet gljiva prof. dr. sc. Romano Božac“

Zagreb, Trg Bana Jelačića 3

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE – ZA OBJAVU ODMAH

 

PRIJETI LI NAJVEĆOJ ZBIRCI GLJIVA NA SVIJETU UNIŠTENJE?

Vrijedna baština koju su domaće institucije „otpisale“ na štetu građana i ekološke svijesti

 

ZAGREB, ožujak 2025. – Nakon gotovo dvanaest godina uspješnog rada i visoke internetske rangiranosti među zagrebačkim turističkim izložbenim sadržajima, Edukativni centar „Svijet gljiva prof. dr. sc. Romano Božac“ je od prosinca 2024. godine privremeno zatvoren, a njegova daljnja sudbina neizvjesna.

Edukativni centar, poznatiji kao Muzej gljiva i međunarodno poznat kao Mushroom Museum  je potvrđen kao jedinstveno takvo mjesto u svijetu u kojem gljive izgledaju kao da su netom ubrane u prirodi. Među izloženim gljivama su i neke danas vrlo rijetke u prirodi, ili strogo zaštićene.

Zbog iznimne edukativne vrijednosti zbirke i sve većeg globalnog zanimanja za biološko treće kraljevstvo funga (gljiva) pored flore i faune, posljednjih godina broj stranih i domaćih posjetitelja neprekidno raste, kao i broj i kvaliteta recenzija. U knjizi dojmova, s poštovanjem i divljenjem su potpisani mnogobrojni stručnjaci, veleposlanici i javne osobe iz cijeloga svijeta.

Edukativni centar su na inicijativu profesora Bošca, neumornog istraživača, autora knjiga, edukatora i promotora znanja o gljivama, osnovali Grad Zagreb, Turistička zajednica Grada Zagreba i Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić 2013. godine. Smješten je na atraktivnoj lokaciji glavnog zagrebačkog trga. Zbirka od gotovo tisuću šesto različitih vrsta gljiva koje su prikupili članovi Gljivarskog društva i koje su konzervirane složenim postupkom liofilizacije, smjestila se u bivši stambeni prostor površine od 181m². Radi proširenja prostora EC 2017.godine Skupština Grada Zagreba kupila je susjedni stan , što je omogućilo izlaganje većeg broja eksponata i održavanje edukativnih radionica i grupnih posjeta.

Naime, zbog formalnih razloga, Grad Zagreb je „povjerio upravljanje“ edukativnim centrom Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba (bivša JU Maksimir). Na žalost svih ljubitelja gljiva i vrijednih entuzijasta gljivarskog društva, turističkih volontera, brojnih učitelja i sveučilišnih profesora koji su dovodili studente i učenike te i svih prijatelja Svijeta gljiva, Javna ustanova Maksimir pokazala se nezainteresiranom, neupućenom i nedoraslom za upravljanje EC-om, te je od početka na različite načine kočila njegov rad i razvoj.

Tada povoljna i sretna lokacija, postala je mjesto spora Grada i Države i ugroza opstanku ove baštinske riznice od nacionalnog i svjetskog značaja.

No, drama će tek dobiti tragični tijek u srpnju 2024. godine, kada JU obavještava  GDKB da se na prostor od 181 m², gdje se nalazi većina Zbirke gljiva, kao vlasnik upisala Država!

Javna ustanova nastavlja djelovati maćehinski prema Zbirci koja joj je „povjerena na upravljanje“, te jednostrano uvjetuje premještanje zbirke gljiva, potpuno zanemarujući tehničke zahtjeve takvog zahvata i ocjene visokog rizika uništenja eksponata od strane stručnog povjerenstva mikoloških stručnjaka i gljivara. Liofilizirane gljive su prilikom konzerviranja dehidrirane i stoga lomljive, osjetljive su na promjenu temperature i vlage okoliša, kao i mehaničke promjene, pa svako grubo premještanje znači potpuno uništenje Zbirke.

Brojni svjetski stručnjaci iz područja mikologije i toksikologije, veleposlanici i sveučilišni profesori pružili su čvrstu pismenu podršku za očuvanje vrijedne Zbirke i nastavak rada tog jedinstvenog i neobičnog „Muzeja“ koji sa drugim muzejima neobičnih tematika, hrvatskoj metropoli daje jedan prepoznatljiv imidž i atraktivnost.

Do sada su pristigli mnogi upiti o mogućnosti otvaranja „muzeja liofiliziranih gljiva“ i u drugim zemljama, budući da, osim u Hrvatskoj, nigdje u svijetu gljive nisu prezentirane na ovaj način.

Stoga bi Zagreb vrlo lako mogao postati referentni centar za liofilizaciju gljiva, a „Muzej gljiva“ model za franšize takvih muzeja u svijetu.

Profesor Božac, pokretač gljivarskog pokreta u Hrvatskoj, čija je nedavna peta obljetnica smrti obilježena i emisijom na HRT-u, osobno je rukovodio svim fazama realizacije Edukativnog centra na Trgu bana Jelačića 3, dok su većinu gljiva za Zbirku ubrali članovi Gljivarskog društva „Kamilo Blagaić“, najstarijeg gljivarskog društva u Hrvatskoj.

Članovi društva već dvanaest godina pružaju stručnu pomoć u Edukativnom centru, te kroz njihovo vodstvo posjetitelji iz prve ruke saznaju o čudesnom svijetu gljiva i opasnostima koje se u njemu kriju. Posjetitelji se šetnjom kroz Zbirku upoznaju s ekološkom stranom micelija u graditeljstvu i dizajnu, medicinskom stranom gljiva, kao i svima primamljivom gastronomskom stranom, no i s vrlo opasnim otrovnim vrstama. Posjetitelji u Edukativni centar tijekom gljivarske sezone donose i gljive na determinaciju, što je od izuzetne važnosti kod prevencije trovanja.

Zbirci je potrebna hitna zaštita !

To bi, s obzirom na povezanost gradskih vlasti sa zelenim udrugama, trebao biti očekivani korak, kao i mogućnosti financiranja iz Europskih fondova putem natječaja, u svrhu modernizacije i digitalizacije „Svijeta gljiva“ i praćenja suvremenih trendova. Edukativni centar „Svijet gljiva prof. dr. sc. Romano Božac“ već je odavno ucrtan na svjetsku mapu značajnih izložbenih prostora. Dok Europa poduzima drastične mjere za postizanje energetske učinkovitosti i civilizacijske održivosti uz senzibilizaciju opće javnosti na znanje i teme povezane s očuvanjem okoliša, odlukodavci u Hrvatskoj i Zagrebu čini se, ne mareći za dugoročne interese svojih građana, kroče lakonski bezbrižno u suprotnom smjeru.

Članovi Gljivarskog društva ustanovili su krizni stožer za spas „muzeja gljiva“. Iz Ureda gradonačelnika, gradskih ureda kao niti iz državnih ureda nadležnih za problematiku namjenskog prostora EC-a, na naše upite, prijedloge rješenja, te pozive na raspravu i žurno djelovanje ne dobivamo odgovor niti prijem na odgovornim mjestima.

Zahtijevamo, u ime građana, da titulari institucija bez oklijevanja prepoznaju značaj baštine i sveobuhvatni potencijal Zbirke i da odmah spriječe propadanje započeto radi nečije nebrige i sumnjivih interesa.

Zbog svega navedenog, pozivamo javnost da nam se pridruži u zahtjevima za spas jedinstvene u svijetu Zbirke gljiva i edukativnog centra. Gljivoljupci, građani, djeco i mladi – pridružite nam se, jer ovo blago pripada vama.

Novinare i uredništva pozivamo da nam se pridruže i pomognu u informiranju javnosti i podizanju svijesti o ovom gorućem problemu. Građa je bogata, narativno i slikovno. Za sve dodatne informacije, faktografiju, povijesna prisjećanja i slično, na vaš zahtjev osigurali smo kontakte.

Kontakt za novinare Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić: Vesna Dujlović, predsjednica Društva

e-mail: vesna.dujlovic@gmail.com, GSM: 091 529-4468

 

Kontakt za medije u EC-u:

 

Zvonko Vuk (posjet, snimanja i sl.), GSM: 098 237-546, e-mail: vukzvonko@yahoo.com

Ivana Kovačić (turizam, razvoj), GSM: 091 548-8250,    e-mail: ivana.kovacic@gmail.com

 

Kontakt za novinare:

 

Bojana Božac, kći prof.dr.sc. Romana Bošca, GSM: 098 139-1422,  e-mail: bojanabdm@gmail.com