https://hr.avktarget.com/articles/rasteniya/chem-gribi-otlichayutsya-ot-zhivotnih-i-rastenij.html
Gljive nisu biljke
Objavljeno 18.10.2022. od Marijana Vrančić
Građa gljiva
Dugo se smatralo da gljive pripadaju upravo carstvu biljaka, što neki ljudi i danas misle, vjerojatno zbog njihove nemogućnosti kretanja. No, one su zapravo puno sličnije životinjama. Nemaju bez razloga nadimak šumsko meso! Stanična stijenka gljiva izgrađena je od hitina, isto kao i oklop kukaca i rakova; gljive sadrže polisaharid glikogen, koji je tipičan za životinjske stanice; one proizvode vitamin D kao i životinje, te žive kao heterotrofni organizmi – što znači da ne mogu same proizvesti hranu – upravo kao i životinje. No, ako nisu biljke, jesu li gljive životinje? Ne. Gljive su gljive! (http://nuta-ljekovite-gljive.hr/ljekovite-gljive.html)
Gljive su skupina heterotrofnih organizama.
Zbog svoje građe gljive ne spadaju u carstvo biljaka niti u carstvo životinja.
Stanice gljiva organizirane su u hife.
Hife su dugačke nitaste strukture koje čine tijelo gljiva.
Stanice u hifama poredane su u nizu.
Stanicama čvrstoću daje stanična stijenka građena od hitina.
Tijelo gljive građeno je od mnogih isprepletenih hifa i zovemo ga micelij.
Kod većine gljiva nalazimo ga pod zemljom, ali raste i na zemlji ili na drugim podlogama. Micelij izgleda poput guste bjelkaste mreže razgranatih hifa koje gljivi služe za upijanje tvari iz okoline.
Hife u okolnu zemlju luče enzime kojima razgrađuju organske tvari mrtvih organizama na jednostavnije komponente, što čini gljive razlagačima.
Zbog razgranatih niti hifa, micelij ima veliku površinu preko koje upija razgrađene hranjive tvari, ali i mineralne tvari i vodu iz okolne zemlje. Gljive su zato veoma važna karika u svakom ekosustavu na zemlji, razgradnjom ostataka mrtvih organizama omogućavaju kruženje tvari u okolišu.
Kao pričuvnu tvar u gljivama nalazimo glikogen.
Povremeno će iz rastućeg micelija iznad zemlje narasti jedno ili više plodišta.
To su dijelovi tijela gljiva koji nose sporangije, u kojima rastu spore koje gljivama omogućuju rasprostranjivanje.
Plodište svake vrste gljiva karakterističnog je izlgeda i upravo taj dio gljive koristimo za prehranu.
Vrsnim gljivarima dovoljan je jedan pogled da prepoznaju jestive, nejestive i otrovne gljive u svom zavičaju.
Miceliji nekih organizama gljiva izrastu do velikih površina pod zemljom.
Brojna plodišta koja nalazimo u šumama često su dio istog organizma, a hifama micelija su povezana pod zemljom.
Pretpostavlja se da se najveći primjerci micelija na Zemlji protežu i do nekoliko kilometara u dužinu.
U SAD-u je nedavno istraživana jedna nametnička gljiva koja hifama uzima hranjive tvari iz okolnih stabala.
Genetičkom analizom je otkriveno da je preko 60 stabala zaraženo genetski identičnim hifama što znači da su one dio istog micelija.
Budući da su stabla rasprostranjena na razdaljini od gotovo 4 km, neki znanstvenici smatraju da je ova gljiva najveći organizam na Zemlji.
Još o ovoj temi:
https://hr.spot-the-difference.info/difference-between-fungi