Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić

Koronavirusi: Vrijeme preživljavanja na različitim površinama i kako bi ih ljudi mogli poništiti

Objavljeno 17.03.2020. od Klaudija

Na www.medicalnewstoday.com pojašnjeno je sredinom veljače 2020. koliko dugo koronavirusi mogu preživjeti na različitim površinama i kako bi ih ljudi mogli poništiti. Preveli smo tekst, koji donosimo u cijelosti.

– U nedavnom istraživačkom radu razmatra se koliko dugo koronavirusi mogu preživjeti na različitim vrstama podloge. U njemu se otkriva da virus obično dulje preživljava u hladnijim, vlažnijim uvjetima. Autori također u radu postavljaju pitanje kako se koronavirusi mogu uništitiv.

Novi koronavirus, sad službeno poznat kao COVID-19, osvaja naslovnice otkad je prvi put uočen potkraj 2019. godine. Šireći se iz Kine na 23 druge zemlje COVID-19 sada je zarazio 45 171 ljudi.

Zbog toga što je ova inačica virusa nova u znanosti, istraživači nastoje razumjeti kako treba liječiti infekcije i kako se pobrinuti da se virus ne širi dalje.

Budući da nema posebnog liječenja za COVID-19, velik broj stručnjaka koncentrira se na sprečavanje zaraze.

Znanstvenici iz Sveučilišne bolnice Greifswald i Sveučilišta Ruhr u Bochumu, oba u Njemačkoj, nedavno su prikupili informacije iz 22 studije o koronavirusima. Njihov nam rad pomaže da razumijemo koliko dugo koronavirusi preživljavaju na površinama i kako bi ih ljudi mogli uništiti.

Autori su prvo obradili informacije za uključivanje u nadolazeći priručnik, ali autor Eike Steinmann objašnjava da ‘u tim okolnostima najbolji je pristup bio objavljivanje ovih provjerenih znanstvenih činjenica unaprijed da bi sve informacije postale dostupne na jednom mjestu’.

Njihov rad, koji se pojavljuje u časopisu The Journal of Hospital Infection, koncentrira se na koronaviruse odgovorne za dvije posljednje epidemije: teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS).

Također prikuplja informacije iz studija koje su istraživale životinjske koronaviruse, kao što su koronavirus zaraznog gastroenteritisa (TGEV), mišji hepatitis i pseći koronavirus.

 

Koliko dugo koronavirusi preživljavaju?

Prvi se dio novoga rada koncentrira na to koliko dugo koronavirusi mogu preživjeti na neživim podlogama, kao što su stolovi i kvake na vratima. Autori su pokazali da, ovisno o materijalu i uvjetima, ljudski koronavirusi mogu ostati zarazni od dva sata do devet dana.

Pri temperaturama od oko 4°C određene inačice koronavirusa mogle bi ostati aktivne do 28 dana. Pri temperaturama 30-40°C koronavirusi su obično preživljavali kraće vrijeme.

Na sobnoj temperaturi koronavirus odgovoran za običnu prehladu (HCoV-229E) preživio je znatno dulje u okolini s 50 posto vlažnosti nego s 30 posto vlažnosti. Sve u svemu, autori zaključuju:

‘Ljudski koronavirusi mogu ostati zarazni na neživim površinama na sobnoj temperaturi do devet dana. Na temperaturi od 30 °C ili višoj kraće ostaju aktivni. Životinjski koronavirusi znali su preživjeti čak i dulje od 28 dana.’

Kada su znanstvenici istražili literaturu o preživljavanju koronavirusa na različitim površinama, rezultati su bili različiti. Virus MERS preživio je primjerice 48 sati na čeličnoj površini pri 20°C. No na sličnoj površini i na istoj temperaturi TGEV je ostao aktivan do 28 dana.

Dvije su studije slično tome istraživale preživljavanje dva soja koronavirusa SARS na papirnatoj površini. Jedan je preživio četiri-pet dana, drugi samo tri sata.

 

Kako deaktivirati koronavirus

U sljedećem dijelu svojega rada autori raspravljaju o najboljem načinu za deaktivaciju koronavirusa.

Zaključuju da agensi, uključujući hidrogen peroksid, etanol i natrijev hipoklorit (kemikalija u izbjeljivaču), brzo i uspješno deaktiviraju koronaviruse.

Autori primjerice pišu da je ‘(h)idrogen peroksid bio učinkovit u koncentraciji od 0,5 posto i s vremenom inkubacije od jedne minute’.

Nakon procjene dokaza, autori zaključuju:

‘Dezinfekcija površine natrijevim hipokloritom u koncentraciji od 0,1 posto ili etanolom u koncentraciji 62-71 posto značajno smanjuje infektivnost koronavirusa na površinama unutar vremena izlaganja od jedne minute.’

S druge strane otopine biocida koji se naziva benzalkonij-klorid dovele su do oprečnih rezultata, a klorheksidin diglukonat, koji ljudi upotrebljavaju kao topički antiseptik, bio je neučinkovit.

Autori pišu da se ‘(p)rijenos u zdravstvenom okruženju može uspješno spriječiti kada se prikladne mjere dosljedno obavljaju’. Pranje je ruku posebno važno.

Objašnjavaju kako, na Tajvanu, ‘postavljanje stanica za pranje ruku u odjelu hitne medicinske pomoći bila je jedina mjera za kontrolu infekcije koja je bila značajno povezana sa zaštitom zdravstvenih radnika od zaraze (koronavirusom SARS)’.

Iako studije koje su autori saželi u ovom radu nisu istraživale COVID-19, vjeruju da su rezultati također vjerojatno bitni za ovaj posljednji koronavirus. Čini se da su svi ljudski koronavirusi koje je istraživanje ispitivalo osjetljivi na ista kemijska sredstva.

Klaudija Klanjčić

Fotografija: Elektronski mikrograf koronavirusa koji je prouzrokovao SARS

Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/coronaviruses-how-long-can-they-survive-on-surfaces?fbclid=IwAR0wTeBolOxb5lYKcRzC9kfESe6O0SqztWVQwN-AAhtTr0B1ZkUV6lg7NLg