Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić

Prošla događanja

Stranica 1 / 5612345...102030...Zadnja »
  • Objavljeno 23.10.2024. od Antun Kiš

    Izložba gljiva u Daruvaru organizirana je u sklopu manifestacije Dani cvijeća u subotu 19.10.2023. od 8-13 h. Gljivarska udruga Kotrč Daruvar več tradicionalno organizira ovu jesensku izložbu gljiva.

    Namjenjena je mještanima Daruvara i okolnih naselja. Posjećuju je amateri sakupljači gljiva, gljivarski entuzijasti i oni koji žele brati gljive, ali se ne usude. U ovom kraju postoji nekakvo narodno znanje o gljivama koje kaže da ono što ne poznaš nikada ne diraš, a kamoli uzimaš za jelo. Također ako se što i bere to su varganji i lisičarke, a svih gljiva sa listićima ljudi se panično boje. U razgovoru sam saznao da se više capice ne uzimaju za jelo, a trubača je mnogima ugodno otkriće. Rujnice nisu poznate, jer po okolnim šumama ima malo drveća sa iglicama. Uglavnom posjetioci dolaze provjeriti jesu li gljive iz rodova krasnica, dedeka jestive. Razlog je što ih očito prepoznaju i razlikuju od ostalih, pa dolaze provjeriti jesu li u pravu. Kako je štand uvijek popunjen, gruba je procjena da izložbu posjeti od 300 do 600 gljivara. Izložba se organizira uz malu pomoć grada dozvolom i osiguranjem stolova za izloške, te uz entuzijazam gljivara Gljivarskog društva Kotrč. Namjena ovakvih izložbi je edukacija većeg broja gljivara. Kao i svuda posjetioci se interesiraju za učlanjenje u gljivarsku udrugu.

    Popis gljiva sa izložbe gljiva Daruvar, 19. Listopada 2024. Godine

     

    Lepista flacida, žuta uleknjača;  Clytocibe geotropa, martinčica; Clitocybe umbilicata, udubljena grlašica; Clitocybe nebularis, siva maglenka; Clitopilus prunnulus, brašnjača; Meripilus giganteus, orijaška rupičavka; Xerocomus porosporus, bijeloraspucani baršunovac; Stropharia aeruginosa, zelena vitičarka; Lactarius subdulcus, sladunjava mliječnica; Lactarius quietus, hrastova mliječnica; Stereum insignitum, lažni puranov rep; Trametes gibbosa, zelenkasta raznocijevka;  Trametes versicolor, puranov rep; Pholiota squarrosa, hrapava ljuskavica; Lepista nuda, modra koturnica, (modrikača); Boletus aereus, hajdinski vrganj; Boletus queleti, glatkonoška; Tricholoma paradiunum, tigrasta vitezovka; Boletus reticulatus, raspucani vrganj; Clavulina cinerea, pepeljastoljubičasta capica; Boletus calopus, kravlja balega; Armillaria mellea, medena puza; Boletus pinophilus, borov vrganj; Cantharellus cinereus, pepeljasta lisičica; Boletus edulis, crnogorični vrganj; Tricholoma album, bijela vitezovka; Tricholoma saponaceum, tamnozelena vitezovka; Rozites caperata, naborani ciganček; Tricholoma sulphureum, sumporasta vitezovka; Leccinum griseum, grabov djed; Leccinum aurantiacum, turčin; Entoloma rhodopolium, pokunjena rudoliska; Entoloma sinuatum, olovasta rudoliska; Amanita rubescens, biserna muhara (biserka); Amanita battarae, dvobojna preslica; Hypholoma fasciculare, prava sumporača; Hypholoma lateritium, crvenkasta panjevčica; Butryboletus regius, kraljevski vrganj; Hebeloma sinapizans, gorušičina plavulja; Hydnum repandum, prosenjak; Marasmius oreades, vilin klinčac; Collybia confluens, sraštena plosnatica; Collybia dryophila, vitka plosnatica; Lycoperdon perlatum, tikvasta puhara; Lyophyllum fumosum, kostanjevčica; Amanita pantherina, panterova muhara; Amanita citrina, žućkasta muhara; Cortinarius elatior, naborana koprenka; Amanita aspera, hrapava muhara; Amanita echinocephala, ježasta muhara; Auriscalphium vulgare, obična žličarka; Cortinarius infractus, skrhana koprenka; Amanita phalloides, zelena pupavka; Amanita muscaria, muhara; Craterellus cornucopuoides, crna trubača; Boletus luridus, kovara; Russula rosea, crvena krasnica;  Omphalotus olearia, zavodnica, zavodljiva lisičica; Russula cyanoxantha, ljubičastozelena krasnica; Russula vesca, jestiva krasnica, Russula delica, modrolisna krasnica; Russula  citrina, limunskožuta krasnica; Russula olivacea, maslinasta krasnica; Russula mustelina, lasičja krasnica; Russula Romellii, romelijeva krasnica; Russula densifolia, gustolistićava krasnica; Russula aeruginea, zelena krasnica; Clavaria aurea, zlatna capica; Clavaria formosa, otrovna capica; Ramaria sanquinea, krvava capica; Artomyces pyxidatus, zdjeličasta capica; Lactarius semisanguifluus, polukrvna rujnica; Russula solaris, sunčana krasnica; Lactarius blennius, viskozna mliječnica, Russula atropurpurea, tamnopurpurna krasnica; Lactarius pallidus, blijeda mliječnica; Lentinellus cochleatrus, žilava aniska; Macrolepiota mastoidea, grbava sunčanica; Marasmius aliaceus, dugonogi klinčac; Macrolepiota procera, velika sunčanica; Coprinus picaceus, šarena gnojištarka; Lepiota ignivolvata, ognjena štitarka; Coprinus comatus, velika ili čupava gnojištarka; Xerocomus subtomentosus, podstavljeni baršunovac, (podstvka); Lactarius auranatiacus, narančasta mliječnica; Laccaria amethystina, ljubičasta gljivica; Cortinarius splendens, žumanjačna koprenka; Cortinarius sp.; Hygrophorus poetarum, pjesnička gljiva; Hygrophorus cosus, gusjenična puževica; Hygrophorus penarius, suha puževica; Lepiota acutesquamosa, trnovača; Albatrellus cristatus, grebenasta rupičavka; Clavariadelphus pistillaris, velika toljaga; Inocybe asterospora, zvijezdastosporna cjepača; Oudemansiella mucida, sluzava korjenjača; Fomitopsis pinicola, crvenoruba guba; Piptoporus betulinus, brezina guba, Ganoderma lucidum, hrastova sjajnica;

     

  • Objavljeno 17.10.2024. od Antun Kiš

    Petrova gora nas voli i daje nam vrganje i kestene.
    U subotu 05. listopada bili smo na Petrovoj gori, popularnoj Muljavi, na 39 gljivarijadi Gljivarskog društva Karlovac. Članovi GDKB odazvali su se u velikom broju. Zahvaljujemo domaćinu na uspješnoj organizaciji,  glazbi uživo, tri vrste kotlića, kolačima, determinaciji izloženih gljiva, izboru najljepše, najzanimljivije gljive (tri nagrade). Na početku susreta lagana kišica nije nas omela u šetnji šumom i branju gljiva. Nakon branja kiša je prestala. Čar gljivarenja je da kiša ide na ruku gljivama i upornim gljivarima koji pune svoje košare vrganjima. Hvala domaćinu na vrlo dobroj organizaciji.

  • 17. međunarodna Blagijada

    Objavljeno 12.06.2024. od Marijana Vrančić

    U subotu, 8. lipnja je u Lovačkom domu Vidra u Dubravici održana 17. međunarodna gljivarijada Blagijada na kojoj su se i ove godine okupile gljivarske Udruge i gljivari iz Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske Županije, Siska, Čakovca, Međimurja i susjedne Slovenije.

    IZ MEDIJA
    ——————-

    GD Kamilo Blagaić povodom 17. međunarodne Blagijade
    HRT 1, emisija Dobro jutro, Hrvatska – 12.6.2024

     

    PRISUTNA DRUŠTVA
    ——————-

     

    NAGRADA ZA NAJBOLJU GLJIVU
    ——————-

     

    Drugu nagradu za najbolju gljivu osvojio je član GD Kamilo Blagaić

     

    DODJELA ZAHVALNICA
    ——————-

  • Uspješna prezentacija Društva na Sajmu lova i ribolova

    Objavljeno 21.02.2024. od Marijana Vrančić

  • Ing.el. Zvonko Vuk o Muzeju gljiva u emisiji Dobro jutro Hrvatska

    Objavljeno 14.02.2024. od Marijana Vrančić

    Muzej gljiva u emisiji Dobro jutro Hrvatska:

     

    https://fb.watch/q6aPZJ2nb_/

  • Ing. Zvonko Vuk, voditelj Muzeja gljiva u intervju Nacionalu

    Objavljeno 14.02.2024. od Marijana Vrančić
  • Noć muzeja 26. 01. 2024.

    Objavljeno 24.01.2024. od Marijana Vrančić

    Noć muzeja u Edukativnom centru Svijet gljiva: 1850 posjetitelja u jednoj noći!

     

     

    Muzej gljiva u emisiji Dobro jutro Hrvatska:

    https://fb.watch/q6aPZJ2nb_/

     

     

    Foto: Ivana Kovačić

  • Božićni domjenak 2023.

    Objavljeno 07.01.2024. od Marijana Vrančić
  • Ilica Q’art

    Objavljeno 07.01.2024. od Marijana Vrančić

  • Svečano obilježavanje 10. rođendana “Muzeja gljiva”

    Objavljeno 18.07.2023. od Marijana Vrančić
    U subotu, 15. srpnja, Edukativni centar ‘Svijet gljiva Prof. dr. sc. Romano Božac’ svečano je obilježio svoj deseti rođendan. Tom prigodom održano je i predavanje arhitektice Hane Vašatko s Tehnološkog sveučilišta u Grazu na temu ‘Micelij u arhitekturi’. Micelij se danas sve češće naziva ‘materijalom budućnosti’ jer je biorazgradiv i pogodan za različite primjene u suvremenom društvu, uključujući graditeljstvo (zamjena za cement), modnu industriju i uređenje interijera (zamjena za kožu), ambalažu (zamjena za stiropor) i dr.
    Upravo na tu temu, u subotu je otvorena i izložba iste autorice, Hane Vašatko, koja na Sveučilištu u Grazu vrši brojna ispitivanja i pokuse s micelijem, a sve u svrhu bolje razgradivosti građevinskih materijala, te smanjenja štetnog otpada.
    Događanje su svečano otvorili Vesna Dujlović, predsjednica Gljivarskog društva Kamilo Blagaić, i Zvonko Vuk, voditelj Edukativnog centra koji je uzvanike poveo na stručni obilazak izložbenog prostora ‘Svijet gljiva’.
    Izložbeni prostor, popularno zvan i ‘Muzej gljiva’, otvoren je 2013. godine, a osnovali su ga Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba i Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić na inicijativu profesora Romana Bošca, našeg najvećeg stručnjaka u području gljivarstva. Danas, u ime grada Zagreba, Edukativnim centrom upravlja Javna ustanova Maksimir, koja je bila i nositelj spomenute proslave.
    Ovaj ‘hram gljiva’, jedinstven u svijetu, posjetiteljima prezentira liofilizirane ‘žive’ gljive, sačuvane posebnom metodom zamrzavanja i sušenja čime zadržavaju izvorni oblik, veličinu i boju, a sam prostor Centra osmišljen je i kao mjesto odvijanja različitih aktivnosti, organiziranje edukacija, stručno i znanstveno determiniranje gljiva, kao i razvijanje svijesti o bioraznolikosti i odgovornosti za očuvanje okoliša.
    U posljednje vrijeme gljive su ‘in’ o čemu svjedoči i sve veći broj posjetitelja koji dolaze sa svih strana svijeta. Posebno je uočljiv povećan broj mladih posjetitelja koje, osim gastronomskog aspekta, zanima i uzgoj gljiva, njihova ljekovita primjena te pozitivan utjecaj na okoliš novih materijala od micelija.
    Svečano obilježavanje 10. rođendana nije moglo proći bez specijaliteta od gljiva pa su se uvaženi gosti mogli, tako, počastiti delicijama poput salate od rujnica, štrudla od vrganja i trubica, a posebno iznenađenje priredio je tartufar Petar Alebić koji je pripremio kanape-sendviče sa svježe naribanim ljetnim tartufima. Kao kruna proslave, servirana je i torta s dekoracijama na temu gljiva i ukrasa iz prirode koja je oduševila sve nazočne.
    Ovo događanje samo je još jedna pozivnica građanima da dođu i urone u čarobni ‘Svijet gljiva’ na adresi Splavnica 2, u samom središtu Zagreba.
    Tekst: Ivana Kovačić
    Galerija slika: Marijana Vrančić