Prošla događanja

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić predstavio je 30. ožujka 2020. novoosnovani Sektor za građenje i sanaciju oštećenih objekata društvenih djelatnosti i stambenih objekata sa sjedištem u Zagrebu, na adresi Ulica grada Vukovara 58b.

Poslove Sektora u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet vodit će stručni kadrovi iz područja gradnje, kako bi se što je moguće više ubrzala sanacija oštećenja nastalih na domovima i stambenim zgradama nakon potresa, koji je 22. ožujka pogodio Zagreb.

– Stojimo ovdje ispred Vukovarske 58b, gdje će od danas Sektor početi s radom. Poslovi će obuhvaćati pripreme tehničke dokumentacije za građenje i sanaciju oštećenih objekata, te vođenje cjelokupne evidencije. Sve će se slijevati na jedno mjesto i nastojat ćemo svima maksimalno olakšati. Čekamo i da se čim prije donese i usvoji novi zakonski okvir, koji treba ići u prilog tome da budemo što efikasniji, brži i djelotvorniji! Sadašnji zakonski okviri nažalost teret stavljaju na naše građane, treba biti realan, ali u ovome smo zajedno!’ – poručio je gradonačelnik Bandić prilikom predstavljanja, zamolivši sugrađane za strpljenje, a što je objavljeno na www.zagreb.hr.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Ivica Rovis istaknuo je kako Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja treba čim prije donijeti nove zakonske okvire koji će ići na ruku građanima te im omogućiti da se što prije vrate u svoje domove.

– Krajnji cilj je staviti sve građevine sa crvenom oznakom u uporabu. Financiranje sanacije štete podijelit će se između države, grada, Europskih fondova te građana – rekao je Rovis.

Klaudija Klanjčić

Izvor: www.zagreb.hr

Obzirom na izvanredne okolnosti u Republici Hrvatskoj vezano za epidemiju bolesti COVID-19 kao i potres koji je pogodio područje Grada Zagreba i sjeverne županije, Hrvatska psihološka komora je u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim društvima psihologa uspostavila Mrežu telefonskih linija HPK-a i HPD-a u Republici Hrvatskoj, na kojima su 24 sata dostupni psiholozi radi pružanja psihološkog savjetovanja i terapijskih intervencija.

Telefonske linije namijenjene su svim osobama kojima je potrebna pomoć i podrška u nošenju s epidemijom COVID-19, neovisno o činjenici jesu li oboljeli, ugroženi, nalaze li se u karanteni ili izolaciji ili postoje drugi razlozi radi kojih im je potrebna psihološka podrška. Jednako tako, linije su dostupne i svim građanima koji su pogođeni razornim potresom na području Zagreba, odnosno svima koji su suočeni s negativnim utjecajima izvanrednih okolnosti na njihovo psihološko zdravlje.

Cilj Mreže telefonskih linija za krizno psihološko savjetovanje je ublažavanje stresnih reakcija, panike i straha kod stanovništva u Republici Hrvatskoj, kao i psihičkih posljedica uzrokovanih životnim promjenama uzrokovane virusom i potresom.

U tu svrhu Hrvatska psihološka komora organizirala je psihologe volontere koji pružaju psihološku pomoć građanima putem telefonskih linija raspoređenih u svim županijama u Republici Hrvatskoj, od čega je ukupno pet telefonskih linija namijenjeno za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Mreža je u funkciji od 23. ožujka 2020. tijekom 24 sata, preko 25 telefonskih linija.

Klaudija Klanjčić

I dok sa svih strana pljušte informacije o koronavirusu i mjerama za sprečavanje istog, uz svakidašnje povećanje brojeva iz gotovo svih zemalja zahvaćenim ovom epidemijom, ovog puta donosimo toplu priču iz zagrebačke Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ‘URIHO’ pod ravnateljskom palicom Josipa Držaića, gdje radnice i radnici, većinom osobe s invaliditetom, neumorno rade na izradi perivih zaštitnih maski. Cijena im je na tržištu u maloprodaji osam kuna, a u veleprodaji četiri i pol kune plus PDV.

Prošlog tjedna sudjelovali smo u obilasku gradonačelnika Milana Bandića pogona URIHO-a na Kajzerici izvan radnog vremena, a ovaj puta došli smo među radnike u radno vrijeme u znak podrške. Imali smo na sebi zaštitne maske u znak prevencije širenja koronavirusa.

Moramo priznati da su nas preplavili osjećaji prilikom dolaska u njihove pogone Konfekcije, ispunjene zvukom različitih strojeva i prvenstveno šivaćih mašina, gdje radnice svakodnevno od 7 do 15 sati marljivo rade sa svojim ‘štepericama’. Svjesne su da treba pomoći našoj zemlji u ovim teškim trenucima tako da se svi maksimalno žrtvuju. Čak i one koje rade više od 40 godina ne pamte ovakvu masovnu proizvodnju.

U sklopu Proizvodne jedinice Konfekcija obišli smo najprije Odjel konstrukcije, gdje su nam djelatnice pojasnile važnost istog. Uglavnom, tu se stvaraju i odobravaju ideje, odnosno krojevi. Bez njihova odobrenja ništa se ne može započeti raditi. Predočeno nam je isto kako na samom papirnatom uzorku, tako i putem kompjutora.

Potom smo otišli u Odjel krojnice, gdje su nas upoznali s načinom rada strojeva. Pored istih radile su radnice na pakiranju.

U Odjelu šivaonice dočekao nas je najveći broj vrijednih radnica, a posljednje smo vidjeli proces pakiranja. Prije nego smo izašli, ukazano nam je da fotografiramo sliku Franje Tuđmana, našeg prvog predsjednika, koja podsjeća na dane Domovinskog rata i svu neustrašivost koju smo pokazali u to vrijeme. Upravo kao i tada, i sada se osjeća hrabrost, neumornost i empatija, uz vjeru u Boga. Kako je bio blagdan svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, ukazano nam je i na to. Unatoč velikom pritisku radi izrade dovoljnog broja maski, smijeh nije izostajao s umornih lica.

Uglavnom, provedeni smo kroz četiri ciklusa proizvodnje gdje svaki radnik ima svoje zaduženje. Prije svega platno se usitnjuje na stroju koji nazivaju ‘kater’. Materijal je, inače, jednak onome koji se koristi u bolnicama. U jednom danu stigne i po 15.000 komada iz prvog dijela pogona. Kako je pojašnjeno, prvo se prišije etika i porubi svaki komad. Potom se rade ‘falde’, elastični nabori na rubovima maske. Slijedi treća faza rezanja viška konaca. U posljednjoj fazi ušiva se lastika. Nakon toga ide na čišćenje i u skladište na pakiranje.

Narudžbe dolaze svakodnevno, iz minute u minutu, tako da je bilo gotovo nemoguće doći do Gorana Folnegovića, pomoćnika ravnatelja URIHO-a, smještenog na Kajzerici, koji mobitel nije ispuštao iz ruku.

Potvrdio nam je da dnevno izrađuju 10.000 zaštitnih maski, koje imaju najveću prednost što se mogu prati na 95 stupnjeva. Međutim idućeg tjedna, budući su se javili brojni kooperanti iz Hrvatske gospodarske komore za suradnju, čime će se sačuvati i njihova radna mjesta, očekuju izradu i do 15.000 maski dnevno. Velika brojka koja će uključivati i veliki broj sudionika. Jer očekuje se porast oboljelih prema ravnatelju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, a najviše je oboljelih između 30 i 50 godina.

Naime, do prije koji tjedan, dok se situacija s koronavirusom nije pogoršala, URIHO je imao svoje redovne zaposlenike u pogonu. Kad se situacija zahuktala, u roku od tjedan dana povukli su 50-ak šivačica i 15-ak ljudi koji pakiraju iz desetak kooperantskih tvrtki.

Prema Folnegoviću, prioritet pri isporuci su prvenstveno zdravstvene ustanove i sve institucije bliske njima, kao primjerice gradske ljekarne kojima se svaki dan isporučuje od 2000 do 3000 komada, uz Ministarstvo unutarnjih poslova. Ovih dana dostavili su zaštitne maske i Čistoći, Zagrebačkom holdingu i ZET-u. Uglavnom, materijala imaju do daljnjega.

Svaki dan stižu narudžbe za privatne i javne institucije, a također je zainteresirana i Italija. Međutim, na prvom mjestu trenutno je još uvijek Hrvatska.

Da podsjetimo, u Hrvatskoj je u četvrtak, 19. ožujka, ukupno evidentirano 105 zaraženih osoba koronavirusom, a pet osoba je ozdravilo. Obavljeno je više od 1399 testiranja, a više od 12.737 osoba je u samoizolaciji. Ukupno je oboljelo devet zdravstvenih radnika. Prati se 789 kontakata, 79 osoba je u karanteni te 18 vozača. Svi zaraženi pacijenti su stabilno, nema podataka o pogoršanju. Nadležni su mišljenja da je 24. dan od pojave prvog pacijenta u Hrvatskoj epidemiološka situacija i dalje vrlo dobra, u odnosu na susjedne pogođene zemlje. Primjerice, u Italiji je u posljednja 24 sata zaraženo 5000 novih osoba.

Hrvatska vojska će podignuti samoodrživi ekspedicijski kamp sa cca 270 kreveta.

Od srijede, 18. ožujka, vrijede posebne mjere koje će se primjenjivati sljedećih 30 dana, a koje će bitno utjecati na starije osobe kao najugroženiju skupinu. Mjere imaju za cilj zaštititi starije od zaraze.

Podsjetimo da je od četvrtka u 0:01 na snagu stupio čitav niz mjera, kojima je za cilj osigurati strože mjere socijalnog distanciranja, a u svrhu ublažavanja mogućnosti širenja epidemije. Zatvaraju se ne-esencijalne djelatnosti, sa svrhom da se što više zaštite starije osobe od 65 godina te kronični bolesnici. Postoji veliki niz uslužnih djelatnosti koje nisu zatvorene, osigurana je normalna opskrba. Teretni promet normalno funkcionira, baš kao i opskrbne linije. Postignut je dogovor sa susjednim državama u svrhu organizacije opskrbe i prijevoza.

Vremena epidemije ne nose samo tužne vijesti, pogotovo kad netko umre, već izranja i neustrašive junake, koji svakodnevno riskiraju svoje živote za korist zajednice. Zahvaljujući svim zdravstvenim ustanovama koji su na prvim linijama ‘bojišnica’, medijima, nadležnima za civilnu zaštitu, vojsci, prijevoznicima, trgovačkim centrima i malim trgovinama, pekarnicama, sustav u Republici Hrvatskoj funkcionira na dobroj razini. Na građanima je da se pridržavaju svih uputa i donesenih mjera.

Sve u svemu, unatoč svim statistikama iz cijelog svijeta, Hrvatska može računati na svoje ljude, a u ovim trenucima veliku ulogu igra upravo URIHO, gdje osobe s invaliditetom zajedno sa zdravima drže ‘štafetu’ i hrabro ustraju u svojem poslu.

Klaudija Klanjčić

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organiziralo je ove godine svoj prvi izlet u Ključić Brdo 14. ožujka, pod vodstvom Božice Vodeničar.

Polazak je bio iz Zagreba u 9 sati s parkirališta iza Cibone. Zbog proglašenja pandemije koronavirusa, dosta ljudi nije došlo zbog straha od zaraze tako da je autobus popunilo 30-ak članova, uz zaštitne maske.

Uglavnom, osjetilo se da je ovaj izlet “drugačiji” od svih prethodnih, jer nikada se nije uzmicalo kad god su bila nevremena, od kiša pa do snijega. Sada se nešto uvuklo u ljude, putem medija i svjedočanstava diljem svijeta. No, ipak se nastojalo uživati u svakom pogledu kroz autobus sve do Velike Gorice, gdje se najprije posjetio Muzej Turopolje. Razveselio nas je svaki izloženi detalj jer ipak bili smo svi nafilani informacijama o koronavirusu kroz protekla dva i pol mjeseca. Posebnu pažnju svih izazvali su stari namještaji u Muzeju jer su se ljudi počeli prisjećati svojeg djetinjstva i mladosti, zatim stari krevet sa zipkicom, pločica s olovčicom i gumicom kojom su pisali naši djedovi i bake, zatim prekrasni ručno izrađeni stolnjaci i narodne nošnje. Pri izlasku ostavili smo pisani trag u Muzejskoj knjizi, a potom je uslijedilo zajedničko fotografiranje – jer svjesni smo bili činjenice da se stanje s koronavirusom može oduljiti pa neka nam bude za uspomenu.

Potom se brzinski otišlo na tržnicu pokraj stajališta autobusa, koja je unatoč “šizi” koja je naveliko zavladala, bila s nešto povrća, cvijeća i mesnih prerađevina, a posebnu pozornost pobudila je pokraj nje tek rasvjetala trešnja u prelijepoj bijeloj haljini, koja je uljepšala cijelu ulicu i to područje. Kao neka naznaka da unatoč svemu što se nadvilo nad ovaj svijet, postoji izlaz, svjetlost, čistoća, bjelina, koja će naposljetku pobijediti.

Nakon skromne kupnje, uputili smo se napokon na odredište – Ključić Brdo, gdje je na izletištu ostao dio ekipe, dok se preostali dio raspršio po okolnim šumama, u skupinama po dvoje-troje pa nadalje. Jedan dio je otišao u jarak, gdje se održavao paintball, a i gdje su se mogle gledati ovčice, divlje svinje, zajedno s kravama. Drugi dio uputio se prema brijegu, prema kapelici sv. Marka, kako bi došao s predsjednicom Društva Vesnom Dujlović na jezerce, gdje je bilo medvjeđeg luka. Kako su se neki članovi pridružili sa svojim automobilima, tako je uočena i jedna obitelj koja je povela svog sina. Tako da nam je bilo svima drago da je među nama i pokoje dijete.

Budući su se formirale spontano nekoliko skupina, pratila sam onu koja je htjela doći do jezera. Kao vučica samotnjakinja, pratila sam svoj instikt i ostala sama, ali s time da uvijek čujem glasove oko sebe. Nastojala sam sve brige ostaviti iza sebe i punim plućima uživati u svakom udisaju šumskog zraka, ispunjenog mirisom kopriva, kao i kupovima bijelih šumarica, žutih podbjela, plavih i bijelih ljubičica, ljubičasto-plavih plućnjaka.

Kad sam stigla do ceste, priključila sam se članicama, međutim toliko smo se zanijele u ljepotu prirode, od šuma do cvjetnjaka oko kuća, da smo slučajno na jednoj uzbrdici skrenuli udesno, umjesto nalijevo. Stigli smo skroz na drugu stranu, ali opet do potoka koji nam je bio smjernica, odnosno putokaz kako da se vratimo do jezera. Srećom, imali smo sposobne članice koje su se odmah snašle i povele grupu. Kako se kaže da ništa nije slučajno, vjerojatno je tako i moralo biti jer uživali smo u pogledima na prekrasne vikendaške kuće, kao i od domaćina budući su u dvorištima bili purani i kokoši, ali i u nečemu što nas je uskoro dočekalo kad smo se odlučili doći do jezera uz potok. Kako smo skrenuli, pored nas su naglo iz žbunja projurile tri prekrasne srne koje smo pogledom pratili idućih dvije minute, a naravno uspjeli smo ih i uhvatiti fotoaparatima. Uz potok pratili su nas zvončići, tratinčice, podbjeli, kao i sitno plavo cvijeće kojem ne znam imena. Kada smo napokon došli, odmah smo se primili branja medvjeđeg luka, kopriva i lišća mladog maslačka. Naravno, iza nas je još puno toga ostalo, jer svaki si je uzeo malo da razveseli ukućane.

Povratak na izletište je protekao po stazi i cesti kojom smo trebali doći do jezera, tako da naposljetku nismo ništa propustili. Ujedno, dopustile smo si nas par članica da malo sjednemo i odmorimo. Otvorile smo neke ozbiljne teme i iznijele svoja iskustva, ali gorak sadržaj koji smo imale kroz život neka ne ide u ovaj tekst, koji želimo da ostane kao nešto lijepo, čemu ćemo opet svi težiti. Jer priroda najbolje liječi i zato je potrebno izlaziti u prirodu, na svjež zrak.

Kako smo silazile, stale smo nakratko kod kapelice sv. Marka gdje smo mu se preporučili u molitvama, kraj koje su bili prekrasni vinogradi. U živom razgovoru, brzo smo se spustile do izletišta, ali pomalo odugovlačeći, kad smo se našli kod konjića i ovaca. Čak su nam i prišli pa smo ih mogli i izbliza vidjeti. Razveselili smo ih s par listova maslačka. Kad smo odlazili, pratili su nas u ogradi sve do njezina kraja. Ali, rekla sam sama sebi, vratit ću se opet kad god ću moći jer taj dan bio mi je važan. Napokon sam nakon dugo vremena nekuda izašla, a vrijeme je bilo prekrasno.

Uglavnom, na samom izletištu fotografirali smo okoliš i okućnicu, koju su gazde zaista uredili. Sve do zadnjeg momenta prije odlaska u 16 sati s Ključić Brda u Zagreb iskoristili smo da još malo vidimo divlje svinje, ovčice koje su meketale svojim glasićima. I da! Da ne zaboravim, uspjela sam pronaći prekrasan crveni peharček, gljivu koju sam se nadala pronaći, a koju uvijek ostavim da se posuši kako bih je stavila u uskrsni aranžman. Jedna, ali vrijedna i meni osobno na veliku radost.

Bio je ovo prvi ovogodišnji izlet, a dalje ne znamo što nas još čeka pa smo zato nastojali iskoristiti svaku sekundu, fotografirajući neke detalje, da i ostali koji nisu mogli ići na izlet mogu osjetiti barem mali dio atmosfere koji smo uživo doživjeli.

Tekst i fotografije: Klaudija Klanjčić

(skupna kod Muzeja: M. F.)

Talijanski tenor Andrea Bocelli nastupat će na Uskrs, 12.4.2020. u 19 sati, u Milanskoj katedrali. Iako će katedrala biti prazna, njegov glas će se čuti širom svijeta, putem YouTube prenosa ovog nastupa uživo.

Čuveni pjevač naglašava da to neće biti koncert, već prilika da se zajedno pomolimo. Molitva za Milano i cijeli svijet! Da suočeni s bolnim i tužnim događajem, pošaljemo poruku ljubavi i iskupljenja na veliki praznik. Ljudi će, kako je naveo, biti povezani zahvaljujući internetu, ujedinjeni suptilnom niti, vjerom, koja je jača od svake prividne udaljenosti.

Dragi članovi i članice, gljivari i gljivarice te ljubitelji prirode diljem Hrvatske, sretan i blagoslovljen Uskrs uz želju da što prije prestane izolacija zbog koronavirusa, da se što prije zaliječe traume zbog potresa u Zagrebu i okolici te da napokon svi izađemo u prekrasne šume i u prirodu. Čuvajte se i izdržite ostajući doma.

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić”

EPIDEMIOLOŠKI PODACI

Informacije o novom koronavirusu (SARS-CoV-2) i COVID-19 bolesti na dan 19.03.2020., u 15 sati:

Laboratorijski potvrđenih oboljelih od COVID-19 bolesti u svijetu (izvor ECDC): 213 254

Broj umrlih u svijetu (izvor ECDC): 8 843

Broj oboljelih u Europi (EU/EEA i UK  – izvor ECDC): 82 869

Broj umrlih u Europi (EU/EEA i UK) : 4 049

Broj oboljelih u Hrvatskoj:  104

Broj umrlih u Hrvatskoj: 1

U Hrvatskoj je do sada zabilježene 104 oboljele osobe sa COVID-19 bolesti. Oboljeli su registrirani u sljedećim županijama: Grad Zagreb, Primorsko goranska, Osječko baranjska, Istarska, Sisačko moslavačka, Varaždinska, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Zadarska, Karlovačka, Šibensko kninska, Dubrovačka te Splitsko dalmatinska. Većina potvrđenih slučajeva zarazila se  inozemstvu (Italija, Njemačka, Austrija, Švicarska, Francuska, Rumunjska, Španjolska, ), a ostalih  su njihovi bliski i uglavnom obiteljski kontakti. Pet oboljelih se oporavilo.

Od ostalih zemalja svijeta ističemo broj oboljelih u Kini (81 238), Iranu (17 361), Južnoj Koreji (8 565), Japanu (873), Maleziji (790), Kataru (452), Izraelu (433) Singapuru (313) i Bahreinu (256). (podaci za dan 19.3.2020.)

Izvor: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci/, 19.3.2020.

Navečer je situacija bila sljedeća – izvor: https://koronavirus.hr/najnovije/ukupno-69-zarazenih-u-hrvatskoj/35 (karta od 19. ožujka 2020.):

• SLUČAJEVI

  HR: 105
  Svijet: 219.894

• IZLIJEČENI

  HR: 5
  Svijet: 85.769

• PREMINULI

  HR: 0
  Svijet: 8.979

Novi pozivni centar na temu koronavirusa, s brojem 113, od danas počinje s radom.

Građanima će od 7 do 22 sata svaki dan na upite odgovarati epidemiolozi i drugi stručnjaci.

Od 19. 03. građani mogu o novom kornavirusu s naglaskom na zdravstvena pitanja pitati na:

01 / 2099 – 087

Svaki radni dan od 16h do 22h, a subotom, nedjeljom i praznikom od 8h do 22h na ovom broju telefona savjete će pružati liječnici, farmaceuti i drugi stručnjaci volonteri.

Na pet lokacija u Gradu Zagrebu otvorene su 24-satne hitne ordinacije:

Dom zdravlja Zagreb – Centar:

Avenija Većeslava Holjevca 22
tel. 01 6598 464

Laginjina 16
tel. 01 4604 199

Dom zdravlja Zagreb –  Istok:

Grižanska 4     tel. 01 296 04 18

Hirčeva 1

Dom zdravlja Zagreb – Zapad:

Prilaz baruna Filipovića 11
tel. 091 3876591

Park Stara Trešnjevka 3
tel. 091 3876000

Izvor: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/24-satne-hitne-ordinacije-u-gradu-zagrebu/, 18.3.2020.