Prošla događanja

Mikološko društvo “Kostanjevka” Zreče, čija je predsjednica dr. Janja Klinčar, poziva na 20. međunarodni susret gljivara 24. kolovoza 2019. na Rogli.

Program:

9-10 h – okupljanje i prijavljivanje na Resniku, Dom krajanov Resnik – stara škola, Resnik 18

10 h – svečano otvorenje 20. međunarodnog susreta gljivara s pozdravima prisutnim društvima, uz piće dobrodošlice

10-13 h – branje gljiva po skupinama

13 h – zaključak o ubranim gljivama

13,30-14 h – ručak

14,30 h nadalje – dodjela priznanja

Slijedi zajedničko druženje gljivara i gljivarica.

Manifestacija je financirana od strane Općine Zreče.

Nova lokacija susreta: Resnik 18, Dom krajanov Resnik (stara škola).

Prijave su najkasnije do ponedjeljka, 19. kolovoza 2019., putem emaila: janja.klincar@siol.net, ili na mobitel broj: 00 386 41 754 881 (Janja).

Kotizacija za članove gljivarsko-mikoloških društava je 6 EUR-a.

 Pozivam gljivare na Šatorijadu u Sv. I. Zelini u parku Sportsko rekreacijskog centra 23.- 25.8.

PROGRAM:

23.8.2019.

Od 16 h dolazak gostiju, postavljanje šatora, zajedničko druženje uz logorsku vatru

24.8.2019.

9,30 h – odlazak u vinograd našeg člana Damira Lanovića Pikija na snimanje milenijske fotografije  Šime Strikomana. Preporuka je da dođete na snimanje u majicama vašeg društva/udruge ili u bijelim majicama, te da ponesete staklenu čašu, osigurana je okrijepa u Lovačkom domu, gdje inače imamo našu gljivarijadu. Gljivari koji ne žele ići na snimanje milenijske fotografije mogu ići u šumu brati gljive.

15,30 h – odlazak na proslavu Bartolova i puštanje klopoteca, tko kupi staklenu vinsku čašu za 30 kn može jesti i piti bez ograničenja.

25.8.2019.

9 h – organizirani odlazak u šumu s vodičima i branje gljiva

13 h – zajednički besplatni ručak (gljivarski kotlić)

U sklopu Šatorijade organizirat ćemo odbojku na pijesku, igru graničara i druge zabavne igre.

Zabave nam neće nedostajati 😊

Hrana:

Ponesite sa sobom hranu prilagođenu za boravak u prirodi (konzervirana hrana, voće, povrće, lako probavljiva hrana). Za ručak i večeru imat ćemo vatricu za roštilj (ne zaboravite uzeti meso, povrće, začine). 300 m od Šatorijade se nalazi trgovački centar.

Oprema:

Šator, vreća za spavanje (za udobnije spavanje poželjan je madrac na napuhavanje ispod vreće), pribor za higijenu, baterijska svjetiljka, voda, čekić za zabijanje klinova, fotoaparat za bilježenje lijepih trenutaka, društvene igre, karte, rezervna odjeća…

Ponesite gitaru ili drugi instrument ali samo ako znate svirati 🙂

Očekujemo da dođete s vlastitim šatorom i/ili opremom za kampiranje.

Šatorska mjesta su besplatna, ali je broj šatorskih mjesta ograničen.

Prijave primamo do petka 16.08.2019.

Djeca i mladi s manje od 18 godina mogu sudjelovati na manifestaciji samo u pratnji roditelja, a sudjelovanje na manifestaciji je na vlastitu odgovornost.

GLJIVARSKA UDRUGA AMANITA

SVETI IVAN ZELINA

Braće Radića 8

Mob: 099 6497 466

OIB 88548373778

Dalibor Brebrić, 099 6497 466

Pridružite nam se, volontirajte i sudjelujte u borbi za očuvanje bioraznolikosti!

Udruga Biom, u suradnji s Parkom prirode Učka i Udrugom Bioteka, organizira volonterski kamp na Učki, od 1/7/2019 do 31/7/2019!

Brdovita područja Parka Prirode Učka nekad su bila puna života i ljudi su vodili životinje na ispašu. Napuštanjem tradicionalnog stočarstva travnjaci s vremenom prelaze u šikare i šume. Zajedno s travnjacima nestaju i mnogobrojne vrste leptira, ptica i guštera koje gube svoj dom. Misija volonterskih kampova je pružiti utočište divljim vrstama putem direktnih konzervacijskih akcije te potaknuti ljude da se povežu s prirodom i sudjeluju u njenoj zaštiti. Od vas tražimo dobru volju, spremnost na rad i suradnju tijekom sudjelovanja u aktivnostima krčenja zaraslih travnjaka.

Osnovne informacije o kampu

Spavanje u šatorima

Ponesite šator, ponesite vreću za spavanje. Nekoliko je šatora postavljeno za vrijeme čitavog trajanja kampa i moguće je u njima prespavati, u dogovoru s organizatorima.

Kuhanje na logorskoj vatri i plinu

Svakih se nekoliko dana kupuju zajedničke namirnice, a troškove hrane pokriva organizator. Pomoć pri kuhanju, prikupljanju drveta i cijepanju vrlo je dobrodošla!

Pitka voda iz plastične cisterne na lokaciji

Zalihu pitke vode je potrebno racionalno koristiti. S obzirom na ograničeni volumen vode nema tuša, ali moguće je korištenje javnog tuša na plaži obližnjeg mjesta.

WC u prirodi

Sastoji se od lopate, šume i „uradi sam“ stolice od grabovog drva.

Struja iz solarnih panela

Samo za sitnu električnu opremu (maksimalno za punjenje mobitela i fotoaparata).

Signal je slab

Telefonski/internet signal postoji, ali je uglavnom prilično slab. Povremeno u potpunosti nestane te je za telefoniranje potrebna kratka šetnja uzbrdo.

Dnevni raspored

Radne aktivnosti odvijaju se ujutro od 8:00 do 11:00 sati, te poslijepodne od 17:00 do 19:00 sati kada sunce malo padne. Tijekom stanke pripremamo hranu, učimo o prirodi oko nas i povremeno odlazimo na kupanje do Mošćeničke Drage.

Kako do kampa?

Posjetitelje koji dolaze javnim prijevozom možemo autom prevesti do kampa iz Svete Jelene, Brseča ili Mošćeničke Drage za vrijeme trajanja dnevne stanke (11:30 – 15:30). Važno nam je unaprijed znati točno mjesto i vrijeme vašeg dolaska, kako bismo mogli planirati svoj raspored. Za posjetitelje koji dolaze automobilom – najprije treba skretanjem iz Mošćeničke Drage ili Brseča doći uzbrdo do naselja Sveta Jelena. U Svetoj Jeleni treba skrenuti na biciklističku stazu br. 8, u blizini konobe Slamnjaki. Jednom kada se nalazite na biciklističkoj stazi br. 8, najprije treba skrenuti desno, zatim lijevo na makadam, a treći put nastaviti ravno (staza br. 8 se na trećem skretanju odvaja od puta oštro desno, tada ju se ne slijedi). Cesta se u jednom trenutku pretvara u makadamski put po kojem treba malo sporije voziti (oko 3,5 km makadama do kampa). Kamp je dobro vidljiv sa same ceste, a ispred kampa ima mjesta za parkiranje tako da je najčešće moguće zapaziti aute i prije nego sam kamp.

Ukoliko biste se voljeli pridružiti našem volonterskom kampu, prijavite se putem prijavnice ili na e-mail: tena.milicevic@biom.hr te ćemo dogovoriti sve potrebne detalje!

Izvor: https://www.biom.hr/vijesti/pridruzite-nam-se-volontirajte-i-sudjelujte-u-borbi-za-ocuvanje-bioraznolikosti/

Naš determinator Dubravko Furlan održao je predavanje profesorima na županijskom skupu koji se održao 4.7.2019. u Poljoprivrednoj školi u Zagrebu.

Osim predavanja o delikatesnim gljivama i njihovim opasnim zamjenama, izložio je desetak vrsta gljiva, koje su izazvale veliki interes.

Slušatelji su postavljali pitanja već za vrijeme predavanja, a osobito nakon njega.

Determinator je nazočne upoznao s poviješću i djelovanjem našeg Društva i Edukativnog centra. Pozvao je prisutne na druženje, izlete i članstvo. Budući da u istoj školi postoji izborni predmet gljivarstvo, predložio je suradnju s učenicima u učionici i na terenu.

Predavanje je bilo popraćeno velikim pljeskom, što daje naslutiti da je bilo uspješno.

G D „KAMILO BLAGAIĆ” I
E C „SVIJET GLJIVA”
PROGRAM RADA
JESEN / ZIMA 2019./20.
2. rujna 2019. Dogovor o radu
7. rujna 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva
14. rujna 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva
16. rujna 2019. Dogovor za izložbu gljiva
10. listopada 2019. Sakupljanje gljiva za izložbu
11. 12. i 13. list. 2019. 41. IZLOŽBA GLJIVA (DANI GLJIVA U SC-u)
19. listopada 2019. 23. GLJIVARENJE V STUBAKIMA (PILA)

21. listopada 2019. Predavanje: GLJIVE RODOVA BOLETUS I LECCINUM
– Prof. dr. sc. STJEPAN MUŽIC

26. listopada 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva
4. studenoga 2019. Predavanje: GLJIVE RODOVA XEROCOMUS I SUILLUS
– IVICA IVIĆ, dipl. ing.

9. studenoga 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva

16. studenoga 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva

18. studenoga 2019 Predavanje: DRVEĆE NAŠIH ŠUMA I
– JASENKO PRPIĆ, dipl. ing.

2. prosinca 2019. Predavanje: GLJIVE RODA TRICHOLOMA
– Mr. sc. MLADEN STRIŽAK
16. prosinca 2019. BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI DOMJENAK

13. siječnja 2020. Predavanje: GLJIVE OBALA I OTOKA EUROPSKOG
SREDOZEMLJA
– ROBERT UNGER, dipl. ing.

27. siječnja 2020 . Predavanje: GLJIVE RODOVA MACROLEPIOTA I LEPIOTA I
PORODICE COPRINACEAE
– ANTUN KIŠ, dipl. ing.

10. veljače 2020. Predavanje: NAJPOZNATIJE OTROVNE GLJIVE II
– VESNA DUJLOVIĆ, dipl. ing

24. veljače 2020. GODIŠNJA SKUPŠTINA DRUŠTVA
Predavanja, determinacije gljiva i sastanci održavaju se ponedjeljkom od 18 do 19 i 30
sati u prostorijama Društva, Tkalčićeva 33.

STRUČNO POVJERENSTVO I

UPRAVNI ODBOR DRUŠTVA

Napomene:

U rujnu ili listopadu predviđeno je svečano
otvorenje proširenja Muzeja gljiva. Sve detalje u vezi toga, UO
pravovremeno će obavijestiti naše članstvo objavom na
internetskoj stranici našeg Društva, kao i slanjem
odgovarajuće grupne e-mail poruke.

U slučaju da se iz bilo kojih razloga ne može
osigurati organizirani odlazak (minibusom, busom, vlakom) naših
članova na izlete predviđene ovim Programom ili na planirane
gljivarijade ostalih društava/udruga u okviru HMGS-a, u
predviđenim terminima Društvo će organizirati stručne izlete
s determinacijama gljiva u okolici Zagreba i to korištenjem
javnog prijevoza. Lokaciju svakog pojedinog izleta odabrat će se
većinom glasova aktivnih članova Društva.

Pozivaju se svi zainteresirani kandidati da se jave do 30. lipnja 2019., u vezi stjecanja naziva “gljivar” i “determinator gljiva”, na email: vukzvonko@yahoo.com.

– Ispit za “gljivara” će se održati u tijeku prijepodneva zadnjeg dana trajanja naše 41. Izložbe gljiva u Studentskom centru, tj. 13. listopada 2019. Uvjet za održavanje ovog ispita je prijava najmanje tri kandidata.  Ukoliko se steknu spomenuti uvjeti za održavanje ispita, prijavljeni kandidati dobit će 2. srpnja o. g.  detaljnije Upute o sadržaju i provedbi ispita – poručuje Mladen Strižak iz Stručnog povjerenstva Društva.

U vezi ispita za determinatora gljiva, isti će se tradicionalno održati na Muljavi ujesen, o čemu ćemo još naknadno obavijestiti.

Zmije se u Hrvatskoj nalaze u gotovo svim staništima. Tako ih možete sresti od nizinskih riječnih dolina Drave, Save i Dunava, preko brežuljkastih predjela Istre i Primorja, Gorskog kotare, Like, Banije, Bilogore i Moslavine, pa sve do planinskih predjela Biokova, Mosora, Dinare, Velebita te duž priobalja i jadranskih otoka. Stoga je potrebno znanje i oprez prilikom izlaska u prirodu. Posebno se to odnosi na gljivare, ljubitelje prirode, planinare, zatim šumarske djelatnike, lovce, koji često prolaze kroz grmlje i travnate terene.

Po savjetu stručnjaka objavljenih na Agroportalu, prvo i osnovno pravilo prilikom susreta sa zmijom u prirodi jest – bez panike.

U Hrvatskoj živi 16 različitih vrsta zmija, od kojih su tri vrste ljutice, a samo su dvije vrste – poskok i riđovka, opasne za čovjeka. Otrovnice su svakako opasne za čovjeka, ali je i čovjek itekako opasan za njih

Zmije najčešće bježe od ljudi čim osjete njihov hod, a znatno više u Hrvatskoj ljudi ginu od udara groma, uboda osa, pčela i stršljena, nego od ugriza zmija

Vezano za odjeću, osnovna zaštita su duge hlače te radne i planinarske cipele koje štite noge od ugriza.

Prilikom sjedanja u prirodi, pogotovo u višim planinskim predjelima, obavezno treba pregledati odabrana mjesta. Također, treba obratiti pozornost na grmlje i niske grane drveća pored kojih se prolazi. S drveća i grmlja zmija se spušta na neopreznog čovjeka koji prolazi ispod grana pa ih zatrese.

Važno je znati, pogotovo za ljubitelje fotografije, da kod susreta sa zmijom ne smijemo se približavati, slikati ili ju tjerati, dok ne ustanovimo je li otrovnica, već se bez naglih pokreta trebamo udaljiti.

Pravilo je da se zmiju otrovnicu treba poštivati, zaobići je, zaplašiti udarcima cipela po zemlji ili potjerati nekom granom ili batinom. Jer zmije su gluhe, ali osjete vibracije po tlu.

Dođe li ipak do ugriza, znajte da svaki ugriz ne mora biti otrovan. Naime, zmije mogu vrlo točno odrediti koliku dozu otrova će ispustiti u pojedinom ugrizu. Prema stručnjacima, često se događa da s obrambenim ugrizom uopće ne ispuste otrov i tada govorimo o “suhom ugrizu”.

Kako je objavljeno na Agroportalu, https://www.agroportal.hr/savjeti/30504, važno je imati na umu u situaciji otrovnog ugriza da se stradalu osobu treba što hitnije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati na brojeve 92 ili 112. Ujedno ne smije se pokušavati uhvatiti zmiju ili je ubiti zbog donošenja iste u bolnicu, jer postoji opasnost da još netko bude ugrizen. Stradala osoba ne smije paničariti, mora se smiriti i ukloniti odjeću s mjesta ugriza, najbolje da se nigdje ne kreće, ranu treba pustiti da krvari, a ni u kom slučaju isisavati otrov ili pak rezati. Ranu je potrebno očistiti i imobilizirati ujedeni ekstremitet pomoću štapa, grane ili čvrstog predmeta koji se nađe u blizini.

Zdrava odrasla osoba u dobroj formi čak i bez protuotrova ima dobre šanse da preživi ugriz ljutice. Težina i opasnost ugriza variraju ovisno o količini ubrizganog otrova, temperaturi, masi i zdravstvenom stanju ugrižene osobe te mjestu i dubini ugriza. Najgori su ugrizi u blizini glave te oni koji pogađaju veću žilu. Djeca, bolesne i stare osobe također su u povećanoj opasnosti.

– Bilo kakva rezanja rane i pokušaji isisavanja otrova su uglavnom kontraproduktivni, a najkorisnija stvar koju možete učiniti jest smanjivanje cirkulacije na ugriženom dijelu, ali i općenito kako bi se što više usporilo širenje otrova. Podvezivanje uda je dobro samo ako ga izvodi stručna osoba, jer prejako povezivanje može izazvati gubitak uda. Simptomi koji se javljaju unutar 5 do najviše 10 minuta su bol, oteklina i promjena boje ugriženog mjesta (koji se šire prema tijelu), vrtoglavica, mučnina, povraćanje, lupanje srca, pad tlaka i opća slabost. Ako vas je ugrizla zmija, a nakon 10 minuta još uvijek ne osjećate ništa od ovoga, ne radi se o ljutici ili nije došlo do uštrcavanja otrova. Ako osjećate ove simptome, nemojte se odmah opraštati sa životom: najvjerojatnije nećete umrijeti. Na splitskom području u razdoblju od 1982. do 2002. godine zabilježeno je 542 ugriza ljutice (srednja godišnja učestalost ugriza bila je 5,2 na 100 000 stanovnika). Od tih, samo su dva slučaja završila smrću, a oba su se desila tokom vojnih operacija, te žrtve nisu dobile pravovremenu liječničku pomoć (iz znanstvenog rada Borisa lukšića i suradnika iz 2006.). Ako dospijete u bolnicu u roku od 6 do 8 sati, imate najveće šanse da ćete se potpuno oporaviti od ovog nemilog događaja – objavljeno je na www.kastela.org.

Uglavnom, strah od zmija najbolje se može prevladati edukacijom i saznanjem o zmijskom životu, navikama i mjestima gdje borave.

Klaudija Klanjčić

Fotografija: http://www.kastela.org

• 9,30  sati

Okupljanje u Kamačniku  uz piće dobrodošlice i registraciju natjecatelja u BERBI GLJIVA.

Kotizacija koja uključuje fritaju s  gljivama ili štrudlu od borovnica/šumskog voća  iznosi 25,00 kn i obavezna je za sve sudionike (molimo ranije prijaviti što tko od sudionika želi konzumirati).

• 9,30 sati

Okupljanje u Kamačniku uz piće dobrodošlice i registraciju natjecatelja u spravljanju GLJIVARSKOG KOTLIĆA. Kotizacija po ekipi iznosi 70,00 kn.

U kotizaciju su uključeni 1 kg junetine, gljive i drva za loženje. Svaka ekipa donosi kotlić, potrebne začine  i ostali kulinarski pribor.

• 10,00 – 13,00 sati

Natjecanje u brojnosti vrsta ubranih gljiva te najinteresantnijoj ubranoj gljivi.

• 10,00 – 13,30  sati

Kuhanje gljivarskih kotlića.

• 13,30  sati

Predaja gljiva prosudbenoj komisiji i ocjenjivanje gljivarskih kotlića.

• 14,00  sati

Proglašenje pobjednika i uručenje nagrada. Nastavak druženja uz muziku.

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organizira 29. lipnja 2019. prijevoz autobusom na stručni izlet i determinaciju u Glini – Gornjoj Bučici, gdje će se po peti puta održati Gljivarijada uz izbor gljivarske banice.

Manifestaciju u Glini organizira Udruga gljivara ‘Kraljevka’ Glina.

Popis zainteresiranih Blagaića se počeo raditi tijekom sastanka u prostorijama Društva 10. lipnja, kada je stručni determinator – mentor Mladen Strižak održao i predavanje Gljive roda Boletus.

Izlet za sada košta 90 kuna, a novac sakuplja Božica Vodeničar, kontakt: 091/944-9311.