Prošla događanja

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organiziralo je ove godine drugi izlet, i to u Kupinečki Kraljevec 23. svibnja 2020., kojem se odazvalo 40-ak članova.

Budući su neki članovi stradali s nekretninama u kobnom potresu 22. ožujka 2020., a do današnjeg dana nisu riješili situacije, zbog seljenja stvari i čišćenja nažalost nisu mogli prisustvovati izletu.

Kako je javila predsjednica Društva Vesna Dujlović, pronađeno je tridesetak vrsta gljiva, a poslužilo ih je i lijepo vrijeme te zajedničko druženje. Posebno su ih sve razveselili vrganji, bukovače, biserke, dedeki, lisičke.

Titulu najljepše ponijela je košarica od stručnog determinatora Antuna Kiša.

Vrijeme je i šumskih jagoda, bazge, a ponegdje još i agacije. Stoga su šumski posjetitelji mogli uživati i u ovim blagodatima prirode.

Determinatori po šumi bili su Vesna Dujlović, Zvonko Vuk i Antun Kiš, dok je naposljetku determinaciju kod restorana održao Zvonko Vuk.

Podsjetimo da je prvi ovogodišnji izlet, organiziran od strane Društvo, bio u Ključić Brdo 14. ožujka 2020.

Kako je istaknuto na službenim stranicama Grada Zagreba, prijava za pregled građevina nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. se obavlja što hitnije, i to putem aplikacije ‘Prijava za pregled građevina nakon potresa’, na poveznici: https://arcg.is/1vafny0. Aplikacija se popunjava radi utvrđivanja oštećenja na građevini, na stranici www.zagreb.hr, potresi.

Prijava štete na imovini putem Obrasca PN se obavlja radi upisa u registar šteta kako bi se nakon prijave štete moglo pristupiti procjeni temeljem koje bi se realno procijenila vrijednost imovine na kojoj je nastala šteta i procijenila šteta koja se dogodila toj imovini, a temeljem čega bi se utvrdio iznos pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sukladno Zakonu  o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.

Nastavno na velik broj zbunjujućih i netočnih informacija koje građani mogu pronaći u nekim medijima, iz Grada Zagreba su 28. ožujka još jednom naglasili kako je za svakog stanovnika Zagreba osiguran smještaj do trenutka sanacije njihova doma. Navedeno se, uz stanovnike centra grada, osobito odnosi na vlasnike obiteljskih kuća stradalih u nedjeljnom potresu, a koje su nakon preliminarnih pregleda statičara označene crvenom ili žutom oznakom (neuporabljivo i privremeno neuporabljivo). Prema informaciji Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, od ukupno 26.197 oštećenih građevina na kojima su prijavljene štete, čak 9.642 su obiteljske kuće. Crvenom, odnosno žutom oznakom označeno je do tada ukupno 1.900 građevina.

Stoga su ponovno pozvani svi građani koji nemaju alternativni smještaj da se jave na besplatne telefone 0800 8805 i 0800 8802, jer je za njih osiguran smještaj u Studentskom domu u Cvjetnom naselju.

Podsjećamo kako je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić 23. ožujka 2020. donio Zaključak o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane potresom na području Grada Zagreba. Na temelju toga, pozivaju se svi oštećenici, fizičke i pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda, da prijave štetu na imovini Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba za procjenu šteta od prirodnih nepogoda u pisanom obliku, na propisanom obrascu, a koji je objavljen na mrežnim stranicama Grada Zagreba te se može pronaći na linku: https://www.zagreb.hr/javni-poziv-za-prijavu-stete-na-imovini/156593.

Zakon  o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda propisuje postupak prijave i naplate šteta od prirodne nepogode uzrokovane potresom na području Grada Zagreba. Grad Zagreb objavio je na www.zagreb.hr Javni poziv, kojim obavještava fizičke i pravne osobe na čijoj je imovini nastala šteta da prijave štetu Gradskom povjerenstvu. Uz Javni poziv objavljen je i link na elektronski obrazac prijave štete od prirodne nepogode, koji korisnici mogu popuniti i potpisati on-line. Oni koji nemaju mogućnost za elektroničku prijavu, mogu to učiniti putem pošte.

Zakonski rok za prijavu štete je osam dana od proglašenja prirodne nepogode. S obzirom na kratke zakonske rokove u uvjetima epidemije, Gradonačelnik se obratio Ministarstvu financija sa zahtjevom za produženje rokova, što je Ministarstvo i odobrilo. Novi rok za prijavu štete je 30 dana. U slučaju potrebe, rok prijave će se pomjeriti za dodatnih 30 dana, ovisno o situaciji s epidemijom virusa COVID-19.

Oštećenici (fizičke i pravne osobe) mogu Obrazac PN popuniti, potpisati i poslati elektronskim putem na link koji je objavljen na mrežnim stranicama Grada Zagreba www.zagreb.hr (online verzija / word verzija). Obrasci se mogu preuzeti i u pisarnicama gradske uprave, radnim danom u uredovno radno vrijeme od 08.00 sati do 15.30 sati, na sljedećim adresama:

Pisarnica Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb

Pisarnica Pešćenica, Zapoljska 1,  10000 Zagreb

Pisarnica Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1,  10000 Zagreb

Pisarnica Sesvete, Trg Dragutina Domjanića , 10000 Zagreb

Pisarnica Črnomerec, Trg Francuske Republike 15,  10000 Zagreb

Pisarnica Novi Zagreb,  Avenija Dubrovnik 12, 10000 Zagreb

Sve potrebne informacije oko popunjavanja obrazaca mogu se dobiti na besplatni broj telefona 0800 88 03 ili putem meila: prijavastetepotres@zagreb.hr

Obrasci preuzeti u pisarnicama mogu se poslati putem emaila: prijavastetepotres@zagreb.hr ili putem pošte na adresu: Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb.

Zakon  o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda propisuje da se sredstva pomoći  NE DODJELJUJU ZA:

– štete na imovini koja je osigurana od potresa

– štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine

– štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela (iznimno mogu se dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave);

– štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom

– štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 posto vrijednosti imovine.

Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba unosi sve zaprimljene prve procjene štete koje dobije od prijavitelja  u Registar šteta koji se vodi pri Ministarstvu financija.

Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačnu procjenu štete utvrđuje posebno Stručno povjerenstvo Grada Zagreba kojeg na prijedlog Gradskog povjerenstva imenuje Gradska skupština na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba dostavlja Državnom povjerenstvu konačnu procjenu štete po pojedinom oštećeniku koji ispunjava Zakonom propisane uvjete. Rokovi za dostavu konačne procjene štete odredit će se naknadno, sve ovisno o razvoju situacije s epidemijom virusa COVID-19 i mogućnostima izlaska na teren Stručnog povjerenstva.

Potvrdu konačne procjene štete obavlja nadležno ministarstvo nakon dostave konačne procjene štete. Nakon potvrde konačne procjene štete nadležno ministarstvo sastavlja izvješće s prikazom potvrđenih šteta te izrađuje prijedlog o načinu dodjele pomoći za sanaciju šteta nastalih od prirodnih nepogoda, koje dostavlja Državnom povjerenstvu. Državno povjerenstvo provjerava podatke i obrađuje te utvrđuje  konačni iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenika, tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačne potvrđene štete na imovini oštećenika. Državno povjerenstvo nakon utvrđivanja, a prije isplate pomoći, podnosi Vladi RH prijedlog za dodjelu pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Sukladno Zakonu, iznos novčanih sredstva ne može biti veći od pet posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika. Iznimno, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi RH dodjelu većih iznosa pomoći za ublažavanje kada su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života i funkcioniranja gospodarstva na području pogođenom prirodnom nepogodom.

Sve nadležne gradske službe i dalje su aktivno na terenu. Na terenu je i svih sedam visinskih vozila JVP Zagreb te 17 visinskih vozila suradnika (Elicom, ZG Holdinga, HEP, Zrinjevac, Velebit promet, CIOS, HV),  a uz Javnu vatrogasnu postrojbu Zagreb u pomoć su pristigli i vatrogasci iz Virovitice, Bjelovara, Slunja, Siska, Varaždina, Karlovca.

Tekst i fotografija: Klaudija Klanjčić

Fotografija: Palmotićeva ulica u Zagrebu 22. ožujka 2020., iza prvog potresa

– Pozivamo vlasnike vozila koja su oštećena u potresu 22. ožujka 2020. god., i koja nisu u voznom stanju, a u trenutku oštećenja su bila parkirana na označenim javnim parkiralištima, da se jave na niže navedene brojeve telefona ili putem elektronske pošte ukoliko žele da se njihova vozila presele s postojećih lokacija – objavljeno je na www.zagrebparking.hr.

Kontakt brojevi: 01 6421888, 091 4816 043, email: zg.pauk@zgh.hr.

Vozila se na zahtjev vlasnika mogu premjesti na neku od lokacija na području Grada Zagreba po njihovom odabiru ili na istočno parkiralište Zagrebačkog velesajma.

Premještaj će se obaviti bez ikakvog troška za vlasnike vozila.

Tekst i fotografije: Klaudija Klanjčić

Fotografije: Ulica Junija Palmotića odmah nakon prvog potresa 22. ožujka 2020.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić predstavio je 30. ožujka 2020. novoosnovani Sektor za građenje i sanaciju oštećenih objekata društvenih djelatnosti i stambenih objekata sa sjedištem u Zagrebu, na adresi Ulica grada Vukovara 58b.

Poslove Sektora u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet vodit će stručni kadrovi iz područja gradnje, kako bi se što je moguće više ubrzala sanacija oštećenja nastalih na domovima i stambenim zgradama nakon potresa, koji je 22. ožujka pogodio Zagreb.

– Stojimo ovdje ispred Vukovarske 58b, gdje će od danas Sektor početi s radom. Poslovi će obuhvaćati pripreme tehničke dokumentacije za građenje i sanaciju oštećenih objekata, te vođenje cjelokupne evidencije. Sve će se slijevati na jedno mjesto i nastojat ćemo svima maksimalno olakšati. Čekamo i da se čim prije donese i usvoji novi zakonski okvir, koji treba ići u prilog tome da budemo što efikasniji, brži i djelotvorniji! Sadašnji zakonski okviri nažalost teret stavljaju na naše građane, treba biti realan, ali u ovome smo zajedno!’ – poručio je gradonačelnik Bandić prilikom predstavljanja, zamolivši sugrađane za strpljenje, a što je objavljeno na www.zagreb.hr.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Ivica Rovis istaknuo je kako Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja treba čim prije donijeti nove zakonske okvire koji će ići na ruku građanima te im omogućiti da se što prije vrate u svoje domove.

– Krajnji cilj je staviti sve građevine sa crvenom oznakom u uporabu. Financiranje sanacije štete podijelit će se između države, grada, Europskih fondova te građana – rekao je Rovis.

Klaudija Klanjčić

Izvor: www.zagreb.hr

Obzirom na izvanredne okolnosti u Republici Hrvatskoj vezano za epidemiju bolesti COVID-19 kao i potres koji je pogodio područje Grada Zagreba i sjeverne županije, Hrvatska psihološka komora je u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim društvima psihologa uspostavila Mrežu telefonskih linija HPK-a i HPD-a u Republici Hrvatskoj, na kojima su 24 sata dostupni psiholozi radi pružanja psihološkog savjetovanja i terapijskih intervencija.

Telefonske linije namijenjene su svim osobama kojima je potrebna pomoć i podrška u nošenju s epidemijom COVID-19, neovisno o činjenici jesu li oboljeli, ugroženi, nalaze li se u karanteni ili izolaciji ili postoje drugi razlozi radi kojih im je potrebna psihološka podrška. Jednako tako, linije su dostupne i svim građanima koji su pogođeni razornim potresom na području Zagreba, odnosno svima koji su suočeni s negativnim utjecajima izvanrednih okolnosti na njihovo psihološko zdravlje.

Cilj Mreže telefonskih linija za krizno psihološko savjetovanje je ublažavanje stresnih reakcija, panike i straha kod stanovništva u Republici Hrvatskoj, kao i psihičkih posljedica uzrokovanih životnim promjenama uzrokovane virusom i potresom.

U tu svrhu Hrvatska psihološka komora organizirala je psihologe volontere koji pružaju psihološku pomoć građanima putem telefonskih linija raspoređenih u svim županijama u Republici Hrvatskoj, od čega je ukupno pet telefonskih linija namijenjeno za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Mreža je u funkciji od 23. ožujka 2020. tijekom 24 sata, preko 25 telefonskih linija.

Klaudija Klanjčić

I dok sa svih strana pljušte informacije o koronavirusu i mjerama za sprečavanje istog, uz svakidašnje povećanje brojeva iz gotovo svih zemalja zahvaćenim ovom epidemijom, ovog puta donosimo toplu priču iz zagrebačke Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ‘URIHO’ pod ravnateljskom palicom Josipa Držaića, gdje radnice i radnici, većinom osobe s invaliditetom, neumorno rade na izradi perivih zaštitnih maski. Cijena im je na tržištu u maloprodaji osam kuna, a u veleprodaji četiri i pol kune plus PDV.

Prošlog tjedna sudjelovali smo u obilasku gradonačelnika Milana Bandića pogona URIHO-a na Kajzerici izvan radnog vremena, a ovaj puta došli smo među radnike u radno vrijeme u znak podrške. Imali smo na sebi zaštitne maske u znak prevencije širenja koronavirusa.

Moramo priznati da su nas preplavili osjećaji prilikom dolaska u njihove pogone Konfekcije, ispunjene zvukom različitih strojeva i prvenstveno šivaćih mašina, gdje radnice svakodnevno od 7 do 15 sati marljivo rade sa svojim ‘štepericama’. Svjesne su da treba pomoći našoj zemlji u ovim teškim trenucima tako da se svi maksimalno žrtvuju. Čak i one koje rade više od 40 godina ne pamte ovakvu masovnu proizvodnju.

U sklopu Proizvodne jedinice Konfekcija obišli smo najprije Odjel konstrukcije, gdje su nam djelatnice pojasnile važnost istog. Uglavnom, tu se stvaraju i odobravaju ideje, odnosno krojevi. Bez njihova odobrenja ništa se ne može započeti raditi. Predočeno nam je isto kako na samom papirnatom uzorku, tako i putem kompjutora.

Potom smo otišli u Odjel krojnice, gdje su nas upoznali s načinom rada strojeva. Pored istih radile su radnice na pakiranju.

U Odjelu šivaonice dočekao nas je najveći broj vrijednih radnica, a posljednje smo vidjeli proces pakiranja. Prije nego smo izašli, ukazano nam je da fotografiramo sliku Franje Tuđmana, našeg prvog predsjednika, koja podsjeća na dane Domovinskog rata i svu neustrašivost koju smo pokazali u to vrijeme. Upravo kao i tada, i sada se osjeća hrabrost, neumornost i empatija, uz vjeru u Boga. Kako je bio blagdan svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, ukazano nam je i na to. Unatoč velikom pritisku radi izrade dovoljnog broja maski, smijeh nije izostajao s umornih lica.

Uglavnom, provedeni smo kroz četiri ciklusa proizvodnje gdje svaki radnik ima svoje zaduženje. Prije svega platno se usitnjuje na stroju koji nazivaju ‘kater’. Materijal je, inače, jednak onome koji se koristi u bolnicama. U jednom danu stigne i po 15.000 komada iz prvog dijela pogona. Kako je pojašnjeno, prvo se prišije etika i porubi svaki komad. Potom se rade ‘falde’, elastični nabori na rubovima maske. Slijedi treća faza rezanja viška konaca. U posljednjoj fazi ušiva se lastika. Nakon toga ide na čišćenje i u skladište na pakiranje.

Narudžbe dolaze svakodnevno, iz minute u minutu, tako da je bilo gotovo nemoguće doći do Gorana Folnegovića, pomoćnika ravnatelja URIHO-a, smještenog na Kajzerici, koji mobitel nije ispuštao iz ruku.

Potvrdio nam je da dnevno izrađuju 10.000 zaštitnih maski, koje imaju najveću prednost što se mogu prati na 95 stupnjeva. Međutim idućeg tjedna, budući su se javili brojni kooperanti iz Hrvatske gospodarske komore za suradnju, čime će se sačuvati i njihova radna mjesta, očekuju izradu i do 15.000 maski dnevno. Velika brojka koja će uključivati i veliki broj sudionika. Jer očekuje se porast oboljelih prema ravnatelju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, a najviše je oboljelih između 30 i 50 godina.

Naime, do prije koji tjedan, dok se situacija s koronavirusom nije pogoršala, URIHO je imao svoje redovne zaposlenike u pogonu. Kad se situacija zahuktala, u roku od tjedan dana povukli su 50-ak šivačica i 15-ak ljudi koji pakiraju iz desetak kooperantskih tvrtki.

Prema Folnegoviću, prioritet pri isporuci su prvenstveno zdravstvene ustanove i sve institucije bliske njima, kao primjerice gradske ljekarne kojima se svaki dan isporučuje od 2000 do 3000 komada, uz Ministarstvo unutarnjih poslova. Ovih dana dostavili su zaštitne maske i Čistoći, Zagrebačkom holdingu i ZET-u. Uglavnom, materijala imaju do daljnjega.

Svaki dan stižu narudžbe za privatne i javne institucije, a također je zainteresirana i Italija. Međutim, na prvom mjestu trenutno je još uvijek Hrvatska.

Da podsjetimo, u Hrvatskoj je u četvrtak, 19. ožujka, ukupno evidentirano 105 zaraženih osoba koronavirusom, a pet osoba je ozdravilo. Obavljeno je više od 1399 testiranja, a više od 12.737 osoba je u samoizolaciji. Ukupno je oboljelo devet zdravstvenih radnika. Prati se 789 kontakata, 79 osoba je u karanteni te 18 vozača. Svi zaraženi pacijenti su stabilno, nema podataka o pogoršanju. Nadležni su mišljenja da je 24. dan od pojave prvog pacijenta u Hrvatskoj epidemiološka situacija i dalje vrlo dobra, u odnosu na susjedne pogođene zemlje. Primjerice, u Italiji je u posljednja 24 sata zaraženo 5000 novih osoba.

Hrvatska vojska će podignuti samoodrživi ekspedicijski kamp sa cca 270 kreveta.

Od srijede, 18. ožujka, vrijede posebne mjere koje će se primjenjivati sljedećih 30 dana, a koje će bitno utjecati na starije osobe kao najugroženiju skupinu. Mjere imaju za cilj zaštititi starije od zaraze.

Podsjetimo da je od četvrtka u 0:01 na snagu stupio čitav niz mjera, kojima je za cilj osigurati strože mjere socijalnog distanciranja, a u svrhu ublažavanja mogućnosti širenja epidemije. Zatvaraju se ne-esencijalne djelatnosti, sa svrhom da se što više zaštite starije osobe od 65 godina te kronični bolesnici. Postoji veliki niz uslužnih djelatnosti koje nisu zatvorene, osigurana je normalna opskrba. Teretni promet normalno funkcionira, baš kao i opskrbne linije. Postignut je dogovor sa susjednim državama u svrhu organizacije opskrbe i prijevoza.

Vremena epidemije ne nose samo tužne vijesti, pogotovo kad netko umre, već izranja i neustrašive junake, koji svakodnevno riskiraju svoje živote za korist zajednice. Zahvaljujući svim zdravstvenim ustanovama koji su na prvim linijama ‘bojišnica’, medijima, nadležnima za civilnu zaštitu, vojsci, prijevoznicima, trgovačkim centrima i malim trgovinama, pekarnicama, sustav u Republici Hrvatskoj funkcionira na dobroj razini. Na građanima je da se pridržavaju svih uputa i donesenih mjera.

Sve u svemu, unatoč svim statistikama iz cijelog svijeta, Hrvatska može računati na svoje ljude, a u ovim trenucima veliku ulogu igra upravo URIHO, gdje osobe s invaliditetom zajedno sa zdravima drže ‘štafetu’ i hrabro ustraju u svojem poslu.

Klaudija Klanjčić

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organiziralo je ove godine svoj prvi izlet u Ključić Brdo 14. ožujka, pod vodstvom Božice Vodeničar.

Polazak je bio iz Zagreba u 9 sati s parkirališta iza Cibone. Zbog proglašenja pandemije koronavirusa, dosta ljudi nije došlo zbog straha od zaraze tako da je autobus popunilo 30-ak članova, uz zaštitne maske.

Uglavnom, osjetilo se da je ovaj izlet “drugačiji” od svih prethodnih, jer nikada se nije uzmicalo kad god su bila nevremena, od kiša pa do snijega. Sada se nešto uvuklo u ljude, putem medija i svjedočanstava diljem svijeta. No, ipak se nastojalo uživati u svakom pogledu kroz autobus sve do Velike Gorice, gdje se najprije posjetio Muzej Turopolje. Razveselio nas je svaki izloženi detalj jer ipak bili smo svi nafilani informacijama o koronavirusu kroz protekla dva i pol mjeseca. Posebnu pažnju svih izazvali su stari namještaji u Muzeju jer su se ljudi počeli prisjećati svojeg djetinjstva i mladosti, zatim stari krevet sa zipkicom, pločica s olovčicom i gumicom kojom su pisali naši djedovi i bake, zatim prekrasni ručno izrađeni stolnjaci i narodne nošnje. Pri izlasku ostavili smo pisani trag u Muzejskoj knjizi, a potom je uslijedilo zajedničko fotografiranje – jer svjesni smo bili činjenice da se stanje s koronavirusom može oduljiti pa neka nam bude za uspomenu.

Potom se brzinski otišlo na tržnicu pokraj stajališta autobusa, koja je unatoč “šizi” koja je naveliko zavladala, bila s nešto povrća, cvijeća i mesnih prerađevina, a posebnu pozornost pobudila je pokraj nje tek rasvjetala trešnja u prelijepoj bijeloj haljini, koja je uljepšala cijelu ulicu i to područje. Kao neka naznaka da unatoč svemu što se nadvilo nad ovaj svijet, postoji izlaz, svjetlost, čistoća, bjelina, koja će naposljetku pobijediti.

Nakon skromne kupnje, uputili smo se napokon na odredište – Ključić Brdo, gdje je na izletištu ostao dio ekipe, dok se preostali dio raspršio po okolnim šumama, u skupinama po dvoje-troje pa nadalje. Jedan dio je otišao u jarak, gdje se održavao paintball, a i gdje su se mogle gledati ovčice, divlje svinje, zajedno s kravama. Drugi dio uputio se prema brijegu, prema kapelici sv. Marka, kako bi došao s predsjednicom Društva Vesnom Dujlović na jezerce, gdje je bilo medvjeđeg luka. Kako su se neki članovi pridružili sa svojim automobilima, tako je uočena i jedna obitelj koja je povela svog sina. Tako da nam je bilo svima drago da je među nama i pokoje dijete.

Budući su se formirale spontano nekoliko skupina, pratila sam onu koja je htjela doći do jezera. Kao vučica samotnjakinja, pratila sam svoj instikt i ostala sama, ali s time da uvijek čujem glasove oko sebe. Nastojala sam sve brige ostaviti iza sebe i punim plućima uživati u svakom udisaju šumskog zraka, ispunjenog mirisom kopriva, kao i kupovima bijelih šumarica, žutih podbjela, plavih i bijelih ljubičica, ljubičasto-plavih plućnjaka.

Kad sam stigla do ceste, priključila sam se članicama, međutim toliko smo se zanijele u ljepotu prirode, od šuma do cvjetnjaka oko kuća, da smo slučajno na jednoj uzbrdici skrenuli udesno, umjesto nalijevo. Stigli smo skroz na drugu stranu, ali opet do potoka koji nam je bio smjernica, odnosno putokaz kako da se vratimo do jezera. Srećom, imali smo sposobne članice koje su se odmah snašle i povele grupu. Kako se kaže da ništa nije slučajno, vjerojatno je tako i moralo biti jer uživali smo u pogledima na prekrasne vikendaške kuće, kao i od domaćina budući su u dvorištima bili purani i kokoši, ali i u nečemu što nas je uskoro dočekalo kad smo se odlučili doći do jezera uz potok. Kako smo skrenuli, pored nas su naglo iz žbunja projurile tri prekrasne srne koje smo pogledom pratili idućih dvije minute, a naravno uspjeli smo ih i uhvatiti fotoaparatima. Uz potok pratili su nas zvončići, tratinčice, podbjeli, kao i sitno plavo cvijeće kojem ne znam imena. Kada smo napokon došli, odmah smo se primili branja medvjeđeg luka, kopriva i lišća mladog maslačka. Naravno, iza nas je još puno toga ostalo, jer svaki si je uzeo malo da razveseli ukućane.

Povratak na izletište je protekao po stazi i cesti kojom smo trebali doći do jezera, tako da naposljetku nismo ništa propustili. Ujedno, dopustile smo si nas par članica da malo sjednemo i odmorimo. Otvorile smo neke ozbiljne teme i iznijele svoja iskustva, ali gorak sadržaj koji smo imale kroz život neka ne ide u ovaj tekst, koji želimo da ostane kao nešto lijepo, čemu ćemo opet svi težiti. Jer priroda najbolje liječi i zato je potrebno izlaziti u prirodu, na svjež zrak.

Kako smo silazile, stale smo nakratko kod kapelice sv. Marka gdje smo mu se preporučili u molitvama, kraj koje su bili prekrasni vinogradi. U živom razgovoru, brzo smo se spustile do izletišta, ali pomalo odugovlačeći, kad smo se našli kod konjića i ovaca. Čak su nam i prišli pa smo ih mogli i izbliza vidjeti. Razveselili smo ih s par listova maslačka. Kad smo odlazili, pratili su nas u ogradi sve do njezina kraja. Ali, rekla sam sama sebi, vratit ću se opet kad god ću moći jer taj dan bio mi je važan. Napokon sam nakon dugo vremena nekuda izašla, a vrijeme je bilo prekrasno.

Uglavnom, na samom izletištu fotografirali smo okoliš i okućnicu, koju su gazde zaista uredili. Sve do zadnjeg momenta prije odlaska u 16 sati s Ključić Brda u Zagreb iskoristili smo da još malo vidimo divlje svinje, ovčice koje su meketale svojim glasićima. I da! Da ne zaboravim, uspjela sam pronaći prekrasan crveni peharček, gljivu koju sam se nadala pronaći, a koju uvijek ostavim da se posuši kako bih je stavila u uskrsni aranžman. Jedna, ali vrijedna i meni osobno na veliku radost.

Bio je ovo prvi ovogodišnji izlet, a dalje ne znamo što nas još čeka pa smo zato nastojali iskoristiti svaku sekundu, fotografirajući neke detalje, da i ostali koji nisu mogli ići na izlet mogu osjetiti barem mali dio atmosfere koji smo uživo doživjeli.

Tekst i fotografije: Klaudija Klanjčić

(skupna kod Muzeja: M. F.)

Talijanski tenor Andrea Bocelli nastupat će na Uskrs, 12.4.2020. u 19 sati, u Milanskoj katedrali. Iako će katedrala biti prazna, njegov glas će se čuti širom svijeta, putem YouTube prenosa ovog nastupa uživo.

Čuveni pjevač naglašava da to neće biti koncert, već prilika da se zajedno pomolimo. Molitva za Milano i cijeli svijet! Da suočeni s bolnim i tužnim događajem, pošaljemo poruku ljubavi i iskupljenja na veliki praznik. Ljudi će, kako je naveo, biti povezani zahvaljujući internetu, ujedinjeni suptilnom niti, vjerom, koja je jača od svake prividne udaljenosti.

Dragi članovi i članice, gljivari i gljivarice te ljubitelji prirode diljem Hrvatske, sretan i blagoslovljen Uskrs uz želju da što prije prestane izolacija zbog koronavirusa, da se što prije zaliječe traume zbog potresa u Zagrebu i okolici te da napokon svi izađemo u prekrasne šume i u prirodu. Čuvajte se i izdržite ostajući doma.

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić”