Prošla događanja

Donosimo posljednje vijesti, objavljene 12. ožujka 2020.:

Zbog povećanog interesa javnosti i medija, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo svakoga će dana do 15 sati na svojim mrežnim stranicama objaviti najnovija saznanja u vezi koronavirusa.

Navedena priopćenja sadržavat će aktualne podatke o broju oboljelih i savjete vezane uz sigurnost i zaštitu stanovništva.

Brojevi telefona Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na temu koronavirusa dostupni su za građane svaki radni dan od 8 do 22 sata te subotom i nedjeljom od 8 do 14 sati:  

091 468 30 32

099 468 30 01

Napomena: Molimo Vas kontaktirajte nas telefonski, a ne putem SMS-a. Iz tehničkih razloga ne možemo Vam odgovarati na SMS poruke koje su poslane na ove mobitele.

EPIDEMIOLOŠKI PODACI

Informacije o novom koronavirusu (SARS-CoV-2) i COVID-19 bolesti na dan 12.03.2020.  – stanje u 15 sati.

Laboratorijski potvrđenih oboljelih od COVID-19 bolesti u svijetu (izvor ECDC): 125 518

Broj umrlih u svijetu (izvor ECDC): 4 617

Broj oboljelih u Europi (EU/EEA i UK  – izvor ECDC): 22 105

Broj umrlih u Europi (EU/EEA i UK) : 943

Broj oboljelih u Hrvatskoj: 25

Broj umrlih u Hrvatskoj: 0

U Hrvatskoj je do sada zabilježeno 25 oboljelih sa COVID-19 bolesti, od kojih je ukupno 8 oboljelih osoba u Rijeci, 10 u Zagrebu, 4 u Varaždinu, 2 u Puli i 1 u Sisačko -moslavačkoj županiji. Od ukupno 25 oboljelih 16 građana se zarazilo u inozemstvu (Italija, Njemačka, Austrija), a ostalih 9 su njihovi bliski i uglavnom obiteljski kontakti. Nema djece među oboljelima.

Popis telefonskih brojeva epidemiologa u pripravnosti:

ZZJZ “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb 091 46 96 444
ZZJZ Krapinsko-zagorske županije
099 245 55 45
091 730 79 13
091 510 31 65
ZZJZ Sisačko moslavačke županije
098 29 35 78
098 293576
098 29 35 72
098 981 32 73
ZZJZ Karlovačke županije 098 247 630
ZZJZ Varaždinske županije 099 211 98 02
ZZJZ Koprivničko križevačke županije 098 59 22 15
ZZJZ Bjelovarsko bilogorske županije 098 49 20 24
ZZJZ Primorsko goranske županije 091 125 72 10
ZZJZ Ličko senjske županije 091 504 49 17
ZZJZ Virovitičko podravske županije
098 46 59 45
098 46 59 44
ZZJZ Požeško slavonske županije 098 98 29 204
ZZJZ Brodsko posavske županije 091 51 70 426
ZZJZ Zadarske županije 098 33 27 65
ZZJZ Osječko baranjske županije 031 225 717
ZZJZ Šibensko kninske županije 091 43 41 201
ZZJZ Vukovarsko srijemske županije
091 37 04 290
0912700366
ZZJZ Splitsko dalmatinske županije 091 15 12 003
ZZJZ Istarske županije 098 441 821
ZZJZ Dubrovačko neretvanske županije 098 24 34 54
ZZJZ Međimurske županije 098 55 88 11
ZZJZ Zagrebačke županije 099 736 87 84
Hrvatski zavod za javno zdravstvo 098 22 77 53

Dragi članovi i članice, kao što već znate na temelju sastanaka ponedjeljkom, Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organizira ove godine svoj prvi izlet u Ključić Brdo 14. ožujka, pod vodstvom Božice Vodeničar, kontakt: 091/9449311, koja je ujedno i prikupila novce.

Za sada je na osnovu prijavljenih popunjen autobus, međutim slobodno se možete javiti za ispod crte, u slučaju odustanaka, i to sutra navečer radi provjere.

Polazak će iz Zagreba biti u 9 sati s parkirališta iza Cibone, a iz Velike Gorice u 16 sati. Prije samog polaska u šume Ključić Brda, organiziran je posjet Muzeju Turopolje u Velikoj Gorici za pet kuna po osobi.

Oni koji idu automobilom, mogu sačekati članove u Muzeju oko 10 sati.

Pratimo stanje s Koronavirusom tako da prema informacijama kojima raspolažemo još uvijek su dozvoljena putovanja na ovom području.

Donosimo u cijelosti tekst “In memoriam – Romano Božac”, koji je napisala novoizabrana predsjednica Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” – Vesna Dujlović, dipl. ing., a ujedno i pročitala 2. ožujka 2020. na zajedničkom susretu u 18 sati u prostorijama Društva, nakon posljednjeg ispraćaja na groblju u Markuševcu, u 13 sati.

Prof. dr. sc. Romano Božac (Matiki kraj Žminja, 25. lipnja 1942. – Zagreb, 27. veljače 2020.)

Dana 2. ožujka 2020. godine na groblju u Markuševcu Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” ispratilo je suosnivača svoga Društva, dugogodišnjeg determinatora – mentora i predsjednika Stručnog povjerenstva, počasnog člana Društva, a Hrvatski mikološko gljivarski savez svoga prvog predsjednika 2006-2010. Zajedno s predstavnicima HMGS-a i gljivarima iz drugih društava ispratili smo gljivara i prijatelja.

Zahvalni smo nekim višim silama koje su doprinijele tome da prof. Romano Božac svoju iznimnu životnu energiju i neograničeni znanstveni um usmjeri upravo na gljive. Danas svjetski poznat i priznat mikolog i gljivoznalac svoju karijeru započeo je 1969. godine kao znanstvenik i profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je kolegij „Kakvoća i prerada mesa“, a gljivarenjem se počinje baviti iz hobija krajem sedamdesetih.

Svijet gljiva prepoznao je mladog znalca, prihvatio ga u svoje kolo i nikada ga više nije pustio. Profesor je do posljednjeg daha istraživao taj beskrajno raznoliki i nadasve zahtijevan svijet. U sva svoja djela, u sve svoje radove uložio je beskrajni trud i puno ljubavi, bez koje zacijelo svega ovoga hvalevrijednog životnog opusa prof. Bošca ne bi ni bilo.

Počeci gljivarskih aktivnosti u Zagrebu:

1979. – 1. izložba gljiva u Malom lapidariju na Gornjem Gradu u Zagrebu
1980. – 2. izložba gljiva u Galeriji SC u Zagrebu
1981. –  16.1.1981. u Habdelićevoj 2 osnovana je Sekcija „GLJIVARI” Društva

               prijatelja cvijeća i zelenila.

1982. – s obzirom da je Sekcija „Gljivari” brojnošću znatno nadmašila sve ostale sekcije, započele su pripreme za osnivanje samostalnog gljivarskog društva.

1983. – 19.1.1983. na Osnivačkoj skupštini u Medulićevoj 30 uz nazočnost 90-ak

               budućih članova (od kojih deset suosnivača) osnovano je Gljivarsko društvo „Kamilo Blagaić”, prvo takvo društvo u RH

Kasnije je prof. Božac osnovao GD „Martinčica“ Labin i GU „Ožujka“ Rijeka.

1994. godine na Agronomskom fakultetu utemeljio je kolegij „Gljivarstvo“ sa koga su se neki mladi uključili u rad našeg Društva.
1995. i 2008. prof. objavljuje „Enciklopediju gljiva“ u dva sveska, obaveznu literaturu u privatnim zbirkama svih nas koji smo odlučili malo ozbiljnije proučavati gljive te dvadesetak knjiga o gljivama te prijevoda strane literature o gljivama za koje je dobio prestižne nagrade i odlikovanja.

Poseban trenutak u životu i bogatom znanstvenom radu prof. Bošca  zasigurno je otvorenje Edukativnog centra „Bogatstvo svijeta gljiva“, Muzeja gljiva, čiji je bio idejni začetnik i osnivač, a suosnivači Muzeja bili su tada GD “Kamilo Blagaić”, TZ Grada Zagreba i Grad Zagreb. Muzej je otvoren 10. svibnja 2013. godine s tada 50-ak uzoraka gljiva spremnih za liofilizaciju.  Zahvaljujući predanom radu prof. Bošca trenutno broji preko 1.600 uzoraka gljiva.

Danas Muzej gljiva djeluje u sastavu Javne ustanove Maksimir.

Imala sam sreću surađivati s profesorom u radu Muzeja. Posebno pri najavi većih grupa posjetitelja i u Noći muzeja, manifestaciji koju smo uspješno provodili šest godina zaredom i u kojoj smo upoznali  mnoštvo ljudi koji su se pri prvom susretu zaljubili u gljive.

Muzej su pohodile skupine gljivara iz društava iz RH, Slovenije, Italije, Srbije, Grčke, BiH…, skupine učenika osnovnih i srednjih škola, studenata, turista sa svih strana Svijeta.

Posebni gosti Muzeja bili su Roy Watling iz Škotske, svjetski priznati mikolog, koji je odlučio svoj 80-i rođendan provesti upravo u Muzeju gljiva u Zagrebu u društvu prof. Bošca te prof. Bruria Gall sa Sveučilišta u Tel Avivu iz Izraela, koji nisu krili oduševljenje obiljem viđenim u vitrinama Muzeja.

Posebnu pažnju Svjetskih mikologa privlače novootkrivene i publicirane nove vrste gljiva, a takvih je 53. Neke su prisutne samo na fotografijama, a one nađene nakon otvorenja Muzeja su liofilizirane i nalaze se izložene u vitrinama.

(Golema plamenka, Gymnophilus giganteus Božac, Rogoznica 2013; Opaljena krasnica, Russula adusta, Umag 2014; Varljivi tartuf, Tuber decipiens Božac, Širić, Kos; Rovinjski tartuf, Tuber donnagotto, Božac, Širić, Kos; Hrvatska dama, Dictyophora croatica, Krk; Planinska Đurđevača, Calocybe gambosa Božac, Bled 2013…. i ostale)

2018. godine član našeg Društva Momir Jovičić, dipl. ing. agronomije, umirovljeni novinar HRT-a, zajedno s prof. Bošcem, predsjednikom i članovima GD KB pokrenuli su inicijativu da se pri UN utemelji Svjetski dan gljiva. Na prijedlog profesora predloženo je da to bude dan otvorenja Muzeja gljiva 10. svibnja.

Inicijativa prolazi standardnu proceduru, vjerojatno ćemo dobiti dan koji će cijeli gljivarski svijet obilježavati druženjima, predavanjima, izložbama, otvorenim vratima Društava, Muzeja i sl.

Najnovija knjiga „Podzemne gljive, uzgoj tartufa i vrganja“ spremna je za tisak. Ubrzo će ugledati svjetlo dana i naći se u našim privatnim zbirkama, ali ovaj put, nažalost, bez posvete.  Posebno ovom prigodom želim prenijeti svima iskrenu sućut našega člana, gosp. Zvonka Vuka, koji je usko surađivao s profesorom na pripremi knjige za tisak.

Dragi prijatelji, teško mi je nabrojati sva djela i zasluge profesora za naše Društvo, za ostala društva u regionu i šire, sva predavanja, determinacije, izložbe, televizijske emisije, izlete, druženja, Blagijade, gljivarijade, nove vrsta gljiva, nadmudrivanja, istraživanja, učenja.

Za sve to vrijeme profesor je imao obitelj na prvom mjestu.

Dragi profesore, hvala Vam za sve. Neka je pokoj vječni Vašoj plemenitoj duši, u vrtove nebeske neka Vas uvedu anđeli.

Upravni odbor i članovi GD “Kamilo Blagaić” te Upravni odbor i članice Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza

Podsjećamo da će se u ponedjeljak, 9. ožujka 2020., u 18 sati, održati predavanje Jasenke Paunović, dipl. ing., pod nazivom “Gljive čarobnih šuma II”.

18. travnja 2020. “Smrčkijada”, GD “Smrčak” Čakovec

30. svibnja 2020. Gljivarijada u Zelini, GU “Amanita” Sveti Ivan Zelina

6. lipnja 2020. Gljivarijada HMGS-a

13. lipnja 2020. “Blagijada”, Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” Zagreb

20. lipnja 2020. Gljivarijada u Krapini, GD “Krasnica” Krapina

27. lipnja 2020. Gljivarijada u Glini, UG “Kraljevka Glina”

9. ožujka  2020.       Predavanje: GLJIVE ČAROBNIH ŠUMA II                                             

                                    – JASENKA PAUNOVIĆ, dipl. ing.

23. ožujka 2020.       Predavanje: MIKORIZNE GLJIVE BREZE

– DUBRAVKO FURLAN, mag. teol.

6. travnja 2020.        Predavanje: JESTIVE GLJIVE I OPASNI DVOJNICI   

– Mr. sc. MLADEN STRIŽAK

20. travnja 2020.     Predavanje: GLJIVE RODOVA COLLYBIA I CLITOCYBE 

                                    – Prof. dr. sc. STJEPAN MUŽIC

4. svibnja 2020.       Predavanje:  MIKROSTRUKTURA GLJIVA

                                     – ZVONKO VUK, ing.

18. svibnja 2020.     Predavanje: GLJIVE OBALA I OTOKA EUROPSKOG

                                                        SREDOZEMLJA

                                    – ROBERT UNGER, dipl. ing.

23. svibnja 2020.     Stručni izlet i determinacija gljiva

6. lipnja 2020. Stručni izlet i determinacija gljiva

13. lipnja 2020.          13. MEĐUNARODNA BLAGIJADA        

20. lipnja 2020.       Stručni izlet i determinacija gljiva

4. srpnja 2020.           Stručni izlet i determinacija gljiva

 Predavanja, determinacije i sastanci održavaju se ponedjeljkom od 18

do  19 i 30 sati u prostorijama Društva, Tkalčićeva 33. Determinacije

se održavaju od 23. svibnja do 6. srpnja.

Stručno povjerenstvo i Upravni odbor Društva

Povodom smrti  gospodina Bošca izražavamo članovima Udruge iskrenu sućut. Nažalost umro je veliki čovjek, ostat će nam u trajnom i lijepom sjećanju druženja i razgovori s njim.

Jedan od najvećih autoriteta u području gljivarstva prof. dr. sc. Romano Božac preminuo je 27. veljače 2020. u Zagrebu u 78. godini života, izvijestio je njegov sin Ivan Božac u jutarnjim subotnjim satima.

Nadalje je napisao, što u cijelosti prenosimo:

“Rođen 25. lipnja 1942. u selu Matiki kod  Žminja u Istri, agronom, Sveučilišni profesor u trajnom zvanju. Od 1969. godine radio kao znanstvenik i profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Predavao je kolegije „Kakvoća i prerada mesa“, “Fermentirani proizvodi od mesa“ i „Gljivarstvo“ kojeg je utemeljio na Agronomskom fakultetu (1994). U trajno zvanje Redovitog profesora izabran 2000.

Vodio je Državne projekte „Zaštita Istarskog pršuta i Dalmatinskog pršuta“.

Osnovao je Gljivarska društva „Kamilo Blagaić“ Zagreb, „Martinčica“ Labin, „Ožujka“ Rijeka, utemeljio je časopis „Gljivarstvo“ 1984.

Otkrio i publicirao 53 nove vrste gljiva, objavio 72 znanstvena rada i 160 stručnih i popularnih radova, objavio je 20 knjiga o gljivama, unutar kojih je i kapitalno djelo  „Enciklopedija gljiva“ u dva sveska 2005 – 2008., u kojoj je opisao i briljantnim slikama objelodanio 2000 vrsta gljiva.

 Publicirao je i knjigu poezije i eseja „Lice i naličje nedorečene istine“ (2000), a 5 knjiga mu je prevedeno na njemački, slovenski i makedonski jezik.  Uredio je ili preveo na hrvatski jezik 7 knjiga s njemačkog, talijanskog i engleskog jezika.

Postavio je i determinirao  115 izložbi gljiva u zemlji i inozemstvu, utemeljio je „Hrvatski Mikološki-Gljivarski Savez“ (2006) i bio prvi predsjednik (2006-2010).

Osim toga, utemeljio je i vodio jedinstveni „ Muzej gljiva“ u Zagrebu“(2013), u kojem je danas izloženo više od 2000 liofiliziranih vrsta gljiva iz Hrvatske i brojnih zemalja svijeta, što je ujedno i svjetski rekord.

Dobitnik je brojnih nagrada i odlikovanja iz Hrvatske i Inozemstva : „The Platinum Record for Exceptional Performance“ (1997) USA, „International Man of the year“ (1998) England. Zlatnim slovima mu je posvećen Rječnik biografija znamenitih ljudi svijeta „Dictionary of International Biography“ (2000) i drugih knjiga iz inozemstva.

Knjiga „Gljive“ za izdavački poduhvat je dobila nagradu „J. J. Strossmayer“ HAZU (1994), „Nagrada grada Zagreba“ (1997), „Državna nagrada za promicanje znanosti“  (1999), „Zlatna kuna“  za Životno djelo„ (2010), kojim je zadužio hrvatsko gospodarstvo i državu u cjelini., Državno odlikovanje “Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića“ za znanost (2010), „Životno djelo za promidžbu znanosti o gljivama“  HMGS (2011) „Zahvalnica“ Agronomskog fakulteta Sveučilišta  u Zagrebu (2012) i brojnih drugih nagrada, povelja, priznanja i zahvala.

Upravo je u tisku njegova najnovija i posljednja knjiga: Uzgoj tartufa i vrganja.”

 Fotografija: Ivan Božac, privatna arhiva