Prošla događanja

Povodom smrti  gospodina Bošca izražavamo članovima Udruge iskrenu sućut. Nažalost umro je veliki čovjek, ostat će nam u trajnom i lijepom sjećanju druženja i razgovori s njim.

Jedan od najvećih autoriteta u području gljivarstva prof. dr. sc. Romano Božac preminuo je 27. veljače 2020. u Zagrebu u 78. godini života, izvijestio je njegov sin Ivan Božac u jutarnjim subotnjim satima.

Nadalje je napisao, što u cijelosti prenosimo:

“Rođen 25. lipnja 1942. u selu Matiki kod  Žminja u Istri, agronom, Sveučilišni profesor u trajnom zvanju. Od 1969. godine radio kao znanstvenik i profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Predavao je kolegije „Kakvoća i prerada mesa“, “Fermentirani proizvodi od mesa“ i „Gljivarstvo“ kojeg je utemeljio na Agronomskom fakultetu (1994). U trajno zvanje Redovitog profesora izabran 2000.

Vodio je Državne projekte „Zaštita Istarskog pršuta i Dalmatinskog pršuta“.

Osnovao je Gljivarska društva „Kamilo Blagaić“ Zagreb, „Martinčica“ Labin, „Ožujka“ Rijeka, utemeljio je časopis „Gljivarstvo“ 1984.

Otkrio i publicirao 53 nove vrste gljiva, objavio 72 znanstvena rada i 160 stručnih i popularnih radova, objavio je 20 knjiga o gljivama, unutar kojih je i kapitalno djelo  „Enciklopedija gljiva“ u dva sveska 2005 – 2008., u kojoj je opisao i briljantnim slikama objelodanio 2000 vrsta gljiva.

 Publicirao je i knjigu poezije i eseja „Lice i naličje nedorečene istine“ (2000), a 5 knjiga mu je prevedeno na njemački, slovenski i makedonski jezik.  Uredio je ili preveo na hrvatski jezik 7 knjiga s njemačkog, talijanskog i engleskog jezika.

Postavio je i determinirao  115 izložbi gljiva u zemlji i inozemstvu, utemeljio je „Hrvatski Mikološki-Gljivarski Savez“ (2006) i bio prvi predsjednik (2006-2010).

Osim toga, utemeljio je i vodio jedinstveni „ Muzej gljiva“ u Zagrebu“(2013), u kojem je danas izloženo više od 2000 liofiliziranih vrsta gljiva iz Hrvatske i brojnih zemalja svijeta, što je ujedno i svjetski rekord.

Dobitnik je brojnih nagrada i odlikovanja iz Hrvatske i Inozemstva : „The Platinum Record for Exceptional Performance“ (1997) USA, „International Man of the year“ (1998) England. Zlatnim slovima mu je posvećen Rječnik biografija znamenitih ljudi svijeta „Dictionary of International Biography“ (2000) i drugih knjiga iz inozemstva.

Knjiga „Gljive“ za izdavački poduhvat je dobila nagradu „J. J. Strossmayer“ HAZU (1994), „Nagrada grada Zagreba“ (1997), „Državna nagrada za promicanje znanosti“  (1999), „Zlatna kuna“  za Životno djelo„ (2010), kojim je zadužio hrvatsko gospodarstvo i državu u cjelini., Državno odlikovanje “Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića“ za znanost (2010), „Životno djelo za promidžbu znanosti o gljivama“  HMGS (2011) „Zahvalnica“ Agronomskog fakulteta Sveučilišta  u Zagrebu (2012) i brojnih drugih nagrada, povelja, priznanja i zahvala.

Upravo je u tisku njegova najnovija i posljednja knjiga: Uzgoj tartufa i vrganja.”

 Fotografija: Ivan Božac, privatna arhiva

Večeras će se na Redovnoj izbornoj skupštini u prostorijama Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” u Zagrebu, Tkalčićeva 33, glasati za predsjednika (glasački listić broj 1, od dva kandidata treba zaokružiti jednog) i za članove Upravnog odbora (glasački listić broj 2, od 15 kandidata treba zaokružiti devet).

Kako bi se što prije izvršio popis prisutnih članova te na vrijeme započela Skupština u 18 sati, mole se članice i članovi da dođu u što većem broju oko 17,30 sati u prostorije Društva.

Popisne liste s kandidatima dostavljene su putem emaila 21. veljače.

Nakon Skupštine organizirana je zakuska u pivnici Mali medo, nasuprot prostorija Društva, također u Tkalčićevoj  ulici. Dopušteno je donijeti kolače u pivnicu od strane članova/ica.

Predložen je sljedeći Dnevni red:

1. Izbor radnog predsjedništva
2. Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika
3. Izvješće o radu Društva i izviješće tima za izlete
4. Izvješće o radu i planu rada Stručnog povjerenstva
5. Izvješće Nadzornog odbora
6. Izvješće o financijskom poslovanju u 2019. godini
7. Izvješće o Planu financijskog poslovanja za 2020. godinu
8. Rasprava o izvješćima i njihovo prihvaćanje
9. Davanje razrješnice:

Ø Upravnom odboru

Ø Nadzornom odboru

Ø Predsjedniku Društva

10. Dodatne informacije
11. Izbor Kandidacijskog i Izbornog povjerenstva
12. Izbor predsjednika društva
13. Donošenje odluke o davanju ovlaštenja predsjedniku za zastupanje Društva
14. Izbor:

• Nadzornog odbora

15.Odluka o izboru:

• Upravnog odbora

16. Razno

U posljednjih pet godina nije sklopljen niti jedan ugovor s komercijalnim sakupljačem, koji bi bio temelj za legalno stavljanje tartufa u promet radi daljnje prerade ili konzumacije u ugostiteljskim i drugim objektima! Ili tartufa nema; ili se za tržište nabavljaju negdje drugdje; ili je iz šume sve izneseno ilegalno, zaključuju iz Hrvatskih šuma

Pljušte međusobne optužbe na relaciji Udruga tartufara “Istra” – Hrvatske Šume. Naime, lovci na tartufe tvrde da državna firma Hrvatske šume, koja gospodari i Motovunskom šumom, poznatim istarskim staništem tartufa, nekontrolirano i prekomjerno siječe drveće. Upozoravaju da time nije ugrožena samo skupocjena podzemna gljiva, već i čitav ekosustav. Iz Hrvatskih šuma na takvo prokazivanje nisu ostali dužni. Te navode žustro odbacuju kao neutemeljene, okreću priču naopačke i uzvraćaju udarac. Poručuju da oni itekako odgovorno gospodare Motovunskom šumom, dok su tartufari ti koji ne poštuju pravila ponašanja: ilegalno vade tartufe, ne poštuju zabranu lova u noćnim satima, oštećuju korijenje drveća i nehumano se odnose prema psima.

Odobrenja bez popratnica

Iz te tvrtke iznose podatak da je Šumarija Buzet, u razdoblju od 2013. do danas, izdala čak 2.679 dozvola za lov na tartufe u Motovunskoj šumi. Od toga je dvije tisuće sezonskih, 646 mjesečnih, 25 tjednih i osam dnevnih. Tvrde da je unatoč velikom broju izdanih odobrenja, registrirana samo jedna popratnica, dokument kojim se evidentira, odnosno potvrđuje porijeklo ubranih plodova. Datira iz 2014. godine i to za jedan tartuf od pola kile. To bi u prijevodu značilo da je u sedam godina iz Motovunske šume pronađen, izvađen i iznesen samo taj jedan jedini tartuf! Nitko, ukratko, ne zna koliko se kila dragocjene gljive na godišnjoj razini ubere u Motovunskoj šumi.

Činjenica je, tvrde, da u posljednjih pet godina nije sklopljen niti jedan ugovor s komercijalnim sakupljačem, koji bi bio temelj za legalno stavljanje tartufa u promet radi daljnje prerade ili konzumacije u ugostiteljskim i drugim objektima!

“Ili tartufa (u Motovunskoj šumi, op.n.) uopće nema; ili se sve količine na tržištu koje su dostupne u svim vidovima kao prerađevina ili kao gastro ponuda nabavljaju negdje drugdje; ili je iz šume sve izneseno ilegalno i stavljeno u promet”, zaključuju iz Hrvatskih šuma.

Predsjednik udruge tartufara Darko Muzica odgovara da je problem što Šumarija radi samo od sedam do 15 sati te da lovci pri izlasku iz šume nisu uvijek u mogućnosti tražiti popratnicu. Upitan je li moguće da je u sedam godina problem uvijek i jedino radno vrijeme, kaže da traženje tog dokumenta zapravo nikad nije zaživjelo jer tartufari to nikad nisu shvaćali kao “gorući problem”. Zbog načina djelovanja Šumarije, govori, lovci više nemaju volje tražiti dozvole.

Šumarija također opovrgava navode o prekomjernoj i nekontroliranoj sječi stabala. Kažu da je od početka 2011. do kraja 2019. iz šume izvučeno 37.440 kubika drvne mase što, po njihovim kalkulacijama, iznosi oko 44 posto prirasta. Iako se radi o velikoj brojci, iščitavaju da se ne sječe više od dopuštenog. Navode i da su se sve radnje u šumi provodile stručno i pod nadzorom. To potkrjepljuju s 13 zapisnika o inspekcijskom nadzoru, koliko ih je provedeno od 2011. do konca prošle godine.

Izvor: Glas Istre, autorica: Chiara Bilić (objavljeno 21.2.2020.)

https://www.glasistre.hr/istra/hrvatske-sume-protiv-tartufara-tartufi-se-u-motovunskoj-sumi-vade-ilegalno-nehumano-se-odnose-prema-psima-ne-postuju-zabranu-nocnog-lova-ostecuju-korijenje-stabala-623112?utm_source=Kraken&utm_medium=Push&utm_campaign=21-02-2020

Dragi članovi i članice, kao što već znate na temelju sastanaka ponedjeljkom, Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organizira ove godine svoj prvi izlet u Ključić Brdo 14. ožujka, pod vodstvom Božice Vodeničar, kontakt: 091/9449311, koja ujedno i prikuplja novce.

Za sada je na osnovu prijavljenih popunjen autobus, međutim slobodno se možete javiti za ispod crte, u slučaju odustanaka.

Kako još uvijek neki nisu platili izlet, mole se da to učine što prije, jer prvenstvo imaju oni koji prije plate.

Polazak će iz Zagreba biti u 9 sati s parkirališta iza Cibone, a iz Velike Gorice u 16 sati. Prije samog polaska u šume Ključić Brda, organiziran je posjet Muzeju Turopolje u Velikoj Gorici za 5 kuna po osobi.

Podsjećamo da će se večeras u prostorijama Društva u Tkalčićevoj, s početkom u 18 sati, održati predavanje Vesne Dujlović, dipl. ing., pod nazivom “Najpoznatije otrovne gljive II”.

Od 17,30 do 18 sati bit će prodaja majica po 30 i 40 kuna, kao i časopisa “Svijet gljiva” po 18 kuna – u prizemlju zgrade.

Uplata članarina je i dalje u tijeku.

Vezano za prvi ovogodišnji izlet u Ključić Brdo 14. ožujka, uplate su također u tijeku kod članice Božice Vodeničar.