Prošla događanja

Donosimo u cijelosti tekst “In memoriam – Romano Božac”, koji je napisala novoizabrana predsjednica Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” – Vesna Dujlović, dipl. ing., a ujedno i pročitala 2. ožujka 2020. na zajedničkom susretu u 18 sati u prostorijama Društva, nakon posljednjeg ispraćaja na groblju u Markuševcu, u 13 sati.

Prof. dr. sc. Romano Božac (Matiki kraj Žminja, 25. lipnja 1942. – Zagreb, 27. veljače 2020.)

Dana 2. ožujka 2020. godine na groblju u Markuševcu Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” ispratilo je suosnivača svoga Društva, dugogodišnjeg determinatora – mentora i predsjednika Stručnog povjerenstva, počasnog člana Društva, a Hrvatski mikološko gljivarski savez svoga prvog predsjednika 2006-2010. Zajedno s predstavnicima HMGS-a i gljivarima iz drugih društava ispratili smo gljivara i prijatelja.

Zahvalni smo nekim višim silama koje su doprinijele tome da prof. Romano Božac svoju iznimnu životnu energiju i neograničeni znanstveni um usmjeri upravo na gljive. Danas svjetski poznat i priznat mikolog i gljivoznalac svoju karijeru započeo je 1969. godine kao znanstvenik i profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je kolegij „Kakvoća i prerada mesa“, a gljivarenjem se počinje baviti iz hobija krajem sedamdesetih.

Svijet gljiva prepoznao je mladog znalca, prihvatio ga u svoje kolo i nikada ga više nije pustio. Profesor je do posljednjeg daha istraživao taj beskrajno raznoliki i nadasve zahtijevan svijet. U sva svoja djela, u sve svoje radove uložio je beskrajni trud i puno ljubavi, bez koje zacijelo svega ovoga hvalevrijednog životnog opusa prof. Bošca ne bi ni bilo.

Počeci gljivarskih aktivnosti u Zagrebu:

1979. – 1. izložba gljiva u Malom lapidariju na Gornjem Gradu u Zagrebu
1980. – 2. izložba gljiva u Galeriji SC u Zagrebu
1981. –  16.1.1981. u Habdelićevoj 2 osnovana je Sekcija „GLJIVARI” Društva

               prijatelja cvijeća i zelenila.

1982. – s obzirom da je Sekcija „Gljivari” brojnošću znatno nadmašila sve ostale sekcije, započele su pripreme za osnivanje samostalnog gljivarskog društva.

1983. – 19.1.1983. na Osnivačkoj skupštini u Medulićevoj 30 uz nazočnost 90-ak

               budućih članova (od kojih deset suosnivača) osnovano je Gljivarsko društvo „Kamilo Blagaić”, prvo takvo društvo u RH

Kasnije je prof. Božac osnovao GD „Martinčica“ Labin i GU „Ožujka“ Rijeka.

1994. godine na Agronomskom fakultetu utemeljio je kolegij „Gljivarstvo“ sa koga su se neki mladi uključili u rad našeg Društva.
1995. i 2008. prof. objavljuje „Enciklopediju gljiva“ u dva sveska, obaveznu literaturu u privatnim zbirkama svih nas koji smo odlučili malo ozbiljnije proučavati gljive te dvadesetak knjiga o gljivama te prijevoda strane literature o gljivama za koje je dobio prestižne nagrade i odlikovanja.

Poseban trenutak u životu i bogatom znanstvenom radu prof. Bošca  zasigurno je otvorenje Edukativnog centra „Bogatstvo svijeta gljiva“, Muzeja gljiva, čiji je bio idejni začetnik i osnivač, a suosnivači Muzeja bili su tada GD “Kamilo Blagaić”, TZ Grada Zagreba i Grad Zagreb. Muzej je otvoren 10. svibnja 2013. godine s tada 50-ak uzoraka gljiva spremnih za liofilizaciju.  Zahvaljujući predanom radu prof. Bošca trenutno broji preko 1.600 uzoraka gljiva.

Danas Muzej gljiva djeluje u sastavu Javne ustanove Maksimir.

Imala sam sreću surađivati s profesorom u radu Muzeja. Posebno pri najavi većih grupa posjetitelja i u Noći muzeja, manifestaciji koju smo uspješno provodili šest godina zaredom i u kojoj smo upoznali  mnoštvo ljudi koji su se pri prvom susretu zaljubili u gljive.

Muzej su pohodile skupine gljivara iz društava iz RH, Slovenije, Italije, Srbije, Grčke, BiH…, skupine učenika osnovnih i srednjih škola, studenata, turista sa svih strana Svijeta.

Posebni gosti Muzeja bili su Roy Watling iz Škotske, svjetski priznati mikolog, koji je odlučio svoj 80-i rođendan provesti upravo u Muzeju gljiva u Zagrebu u društvu prof. Bošca te prof. Bruria Gall sa Sveučilišta u Tel Avivu iz Izraela, koji nisu krili oduševljenje obiljem viđenim u vitrinama Muzeja.

Posebnu pažnju Svjetskih mikologa privlače novootkrivene i publicirane nove vrste gljiva, a takvih je 53. Neke su prisutne samo na fotografijama, a one nađene nakon otvorenja Muzeja su liofilizirane i nalaze se izložene u vitrinama.

(Golema plamenka, Gymnophilus giganteus Božac, Rogoznica 2013; Opaljena krasnica, Russula adusta, Umag 2014; Varljivi tartuf, Tuber decipiens Božac, Širić, Kos; Rovinjski tartuf, Tuber donnagotto, Božac, Širić, Kos; Hrvatska dama, Dictyophora croatica, Krk; Planinska Đurđevača, Calocybe gambosa Božac, Bled 2013…. i ostale)

2018. godine član našeg Društva Momir Jovičić, dipl. ing. agronomije, umirovljeni novinar HRT-a, zajedno s prof. Bošcem, predsjednikom i članovima GD KB pokrenuli su inicijativu da se pri UN utemelji Svjetski dan gljiva. Na prijedlog profesora predloženo je da to bude dan otvorenja Muzeja gljiva 10. svibnja.

Inicijativa prolazi standardnu proceduru, vjerojatno ćemo dobiti dan koji će cijeli gljivarski svijet obilježavati druženjima, predavanjima, izložbama, otvorenim vratima Društava, Muzeja i sl.

Najnovija knjiga „Podzemne gljive, uzgoj tartufa i vrganja“ spremna je za tisak. Ubrzo će ugledati svjetlo dana i naći se u našim privatnim zbirkama, ali ovaj put, nažalost, bez posvete.  Posebno ovom prigodom želim prenijeti svima iskrenu sućut našega člana, gosp. Zvonka Vuka, koji je usko surađivao s profesorom na pripremi knjige za tisak.

Dragi prijatelji, teško mi je nabrojati sva djela i zasluge profesora za naše Društvo, za ostala društva u regionu i šire, sva predavanja, determinacije, izložbe, televizijske emisije, izlete, druženja, Blagijade, gljivarijade, nove vrsta gljiva, nadmudrivanja, istraživanja, učenja.

Za sve to vrijeme profesor je imao obitelj na prvom mjestu.

Dragi profesore, hvala Vam za sve. Neka je pokoj vječni Vašoj plemenitoj duši, u vrtove nebeske neka Vas uvedu anđeli.

Upravni odbor i članovi GD “Kamilo Blagaić” te Upravni odbor i članice Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza

Podsjećamo da će se u ponedjeljak, 9. ožujka 2020., u 18 sati, održati predavanje Jasenke Paunović, dipl. ing., pod nazivom “Gljive čarobnih šuma II”.

18. travnja 2020. “Smrčkijada”, GD “Smrčak” Čakovec

30. svibnja 2020. Gljivarijada u Zelini, GU “Amanita” Sveti Ivan Zelina

6. lipnja 2020. Gljivarijada HMGS-a

13. lipnja 2020. “Blagijada”, Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” Zagreb

20. lipnja 2020. Gljivarijada u Krapini, GD “Krasnica” Krapina

27. lipnja 2020. Gljivarijada u Glini, UG “Kraljevka Glina”

9. ožujka  2020.       Predavanje: GLJIVE ČAROBNIH ŠUMA II                                             

                                    – JASENKA PAUNOVIĆ, dipl. ing.

23. ožujka 2020.       Predavanje: MIKORIZNE GLJIVE BREZE

– DUBRAVKO FURLAN, mag. teol.

6. travnja 2020.        Predavanje: JESTIVE GLJIVE I OPASNI DVOJNICI   

– Mr. sc. MLADEN STRIŽAK

20. travnja 2020.     Predavanje: GLJIVE RODOVA COLLYBIA I CLITOCYBE 

                                    – Prof. dr. sc. STJEPAN MUŽIC

4. svibnja 2020.       Predavanje:  MIKROSTRUKTURA GLJIVA

                                     – ZVONKO VUK, ing.

18. svibnja 2020.     Predavanje: GLJIVE OBALA I OTOKA EUROPSKOG

                                                        SREDOZEMLJA

                                    – ROBERT UNGER, dipl. ing.

23. svibnja 2020.     Stručni izlet i determinacija gljiva

6. lipnja 2020. Stručni izlet i determinacija gljiva

13. lipnja 2020.          13. MEĐUNARODNA BLAGIJADA        

20. lipnja 2020.       Stručni izlet i determinacija gljiva

4. srpnja 2020.           Stručni izlet i determinacija gljiva

 Predavanja, determinacije i sastanci održavaju se ponedjeljkom od 18

do  19 i 30 sati u prostorijama Društva, Tkalčićeva 33. Determinacije

se održavaju od 23. svibnja do 6. srpnja.

Stručno povjerenstvo i Upravni odbor Društva

Povodom smrti  gospodina Bošca izražavamo članovima Udruge iskrenu sućut. Nažalost umro je veliki čovjek, ostat će nam u trajnom i lijepom sjećanju druženja i razgovori s njim.

Jedan od najvećih autoriteta u području gljivarstva prof. dr. sc. Romano Božac preminuo je 27. veljače 2020. u Zagrebu u 78. godini života, izvijestio je njegov sin Ivan Božac u jutarnjim subotnjim satima.

Nadalje je napisao, što u cijelosti prenosimo:

“Rođen 25. lipnja 1942. u selu Matiki kod  Žminja u Istri, agronom, Sveučilišni profesor u trajnom zvanju. Od 1969. godine radio kao znanstvenik i profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Predavao je kolegije „Kakvoća i prerada mesa“, “Fermentirani proizvodi od mesa“ i „Gljivarstvo“ kojeg je utemeljio na Agronomskom fakultetu (1994). U trajno zvanje Redovitog profesora izabran 2000.

Vodio je Državne projekte „Zaštita Istarskog pršuta i Dalmatinskog pršuta“.

Osnovao je Gljivarska društva „Kamilo Blagaić“ Zagreb, „Martinčica“ Labin, „Ožujka“ Rijeka, utemeljio je časopis „Gljivarstvo“ 1984.

Otkrio i publicirao 53 nove vrste gljiva, objavio 72 znanstvena rada i 160 stručnih i popularnih radova, objavio je 20 knjiga o gljivama, unutar kojih je i kapitalno djelo  „Enciklopedija gljiva“ u dva sveska 2005 – 2008., u kojoj je opisao i briljantnim slikama objelodanio 2000 vrsta gljiva.

 Publicirao je i knjigu poezije i eseja „Lice i naličje nedorečene istine“ (2000), a 5 knjiga mu je prevedeno na njemački, slovenski i makedonski jezik.  Uredio je ili preveo na hrvatski jezik 7 knjiga s njemačkog, talijanskog i engleskog jezika.

Postavio je i determinirao  115 izložbi gljiva u zemlji i inozemstvu, utemeljio je „Hrvatski Mikološki-Gljivarski Savez“ (2006) i bio prvi predsjednik (2006-2010).

Osim toga, utemeljio je i vodio jedinstveni „ Muzej gljiva“ u Zagrebu“(2013), u kojem je danas izloženo više od 2000 liofiliziranih vrsta gljiva iz Hrvatske i brojnih zemalja svijeta, što je ujedno i svjetski rekord.

Dobitnik je brojnih nagrada i odlikovanja iz Hrvatske i Inozemstva : „The Platinum Record for Exceptional Performance“ (1997) USA, „International Man of the year“ (1998) England. Zlatnim slovima mu je posvećen Rječnik biografija znamenitih ljudi svijeta „Dictionary of International Biography“ (2000) i drugih knjiga iz inozemstva.

Knjiga „Gljive“ za izdavački poduhvat je dobila nagradu „J. J. Strossmayer“ HAZU (1994), „Nagrada grada Zagreba“ (1997), „Državna nagrada za promicanje znanosti“  (1999), „Zlatna kuna“  za Životno djelo„ (2010), kojim je zadužio hrvatsko gospodarstvo i državu u cjelini., Državno odlikovanje “Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića“ za znanost (2010), „Životno djelo za promidžbu znanosti o gljivama“  HMGS (2011) „Zahvalnica“ Agronomskog fakulteta Sveučilišta  u Zagrebu (2012) i brojnih drugih nagrada, povelja, priznanja i zahvala.

Upravo je u tisku njegova najnovija i posljednja knjiga: Uzgoj tartufa i vrganja.”

 Fotografija: Ivan Božac, privatna arhiva

Večeras će se na Redovnoj izbornoj skupštini u prostorijama Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” u Zagrebu, Tkalčićeva 33, glasati za predsjednika (glasački listić broj 1, od dva kandidata treba zaokružiti jednog) i za članove Upravnog odbora (glasački listić broj 2, od 15 kandidata treba zaokružiti devet).

Kako bi se što prije izvršio popis prisutnih članova te na vrijeme započela Skupština u 18 sati, mole se članice i članovi da dođu u što većem broju oko 17,30 sati u prostorije Društva.

Popisne liste s kandidatima dostavljene su putem emaila 21. veljače.

Nakon Skupštine organizirana je zakuska u pivnici Mali medo, nasuprot prostorija Društva, također u Tkalčićevoj  ulici. Dopušteno je donijeti kolače u pivnicu od strane članova/ica.

Predložen je sljedeći Dnevni red:

1. Izbor radnog predsjedništva
2. Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika
3. Izvješće o radu Društva i izviješće tima za izlete
4. Izvješće o radu i planu rada Stručnog povjerenstva
5. Izvješće Nadzornog odbora
6. Izvješće o financijskom poslovanju u 2019. godini
7. Izvješće o Planu financijskog poslovanja za 2020. godinu
8. Rasprava o izvješćima i njihovo prihvaćanje
9. Davanje razrješnice:

Ø Upravnom odboru

Ø Nadzornom odboru

Ø Predsjedniku Društva

10. Dodatne informacije
11. Izbor Kandidacijskog i Izbornog povjerenstva
12. Izbor predsjednika društva
13. Donošenje odluke o davanju ovlaštenja predsjedniku za zastupanje Društva
14. Izbor:

• Nadzornog odbora

15.Odluka o izboru:

• Upravnog odbora

16. Razno

U posljednjih pet godina nije sklopljen niti jedan ugovor s komercijalnim sakupljačem, koji bi bio temelj za legalno stavljanje tartufa u promet radi daljnje prerade ili konzumacije u ugostiteljskim i drugim objektima! Ili tartufa nema; ili se za tržište nabavljaju negdje drugdje; ili je iz šume sve izneseno ilegalno, zaključuju iz Hrvatskih šuma

Pljušte međusobne optužbe na relaciji Udruga tartufara “Istra” – Hrvatske Šume. Naime, lovci na tartufe tvrde da državna firma Hrvatske šume, koja gospodari i Motovunskom šumom, poznatim istarskim staništem tartufa, nekontrolirano i prekomjerno siječe drveće. Upozoravaju da time nije ugrožena samo skupocjena podzemna gljiva, već i čitav ekosustav. Iz Hrvatskih šuma na takvo prokazivanje nisu ostali dužni. Te navode žustro odbacuju kao neutemeljene, okreću priču naopačke i uzvraćaju udarac. Poručuju da oni itekako odgovorno gospodare Motovunskom šumom, dok su tartufari ti koji ne poštuju pravila ponašanja: ilegalno vade tartufe, ne poštuju zabranu lova u noćnim satima, oštećuju korijenje drveća i nehumano se odnose prema psima.

Odobrenja bez popratnica

Iz te tvrtke iznose podatak da je Šumarija Buzet, u razdoblju od 2013. do danas, izdala čak 2.679 dozvola za lov na tartufe u Motovunskoj šumi. Od toga je dvije tisuće sezonskih, 646 mjesečnih, 25 tjednih i osam dnevnih. Tvrde da je unatoč velikom broju izdanih odobrenja, registrirana samo jedna popratnica, dokument kojim se evidentira, odnosno potvrđuje porijeklo ubranih plodova. Datira iz 2014. godine i to za jedan tartuf od pola kile. To bi u prijevodu značilo da je u sedam godina iz Motovunske šume pronađen, izvađen i iznesen samo taj jedan jedini tartuf! Nitko, ukratko, ne zna koliko se kila dragocjene gljive na godišnjoj razini ubere u Motovunskoj šumi.

Činjenica je, tvrde, da u posljednjih pet godina nije sklopljen niti jedan ugovor s komercijalnim sakupljačem, koji bi bio temelj za legalno stavljanje tartufa u promet radi daljnje prerade ili konzumacije u ugostiteljskim i drugim objektima!

“Ili tartufa (u Motovunskoj šumi, op.n.) uopće nema; ili se sve količine na tržištu koje su dostupne u svim vidovima kao prerađevina ili kao gastro ponuda nabavljaju negdje drugdje; ili je iz šume sve izneseno ilegalno i stavljeno u promet”, zaključuju iz Hrvatskih šuma.

Predsjednik udruge tartufara Darko Muzica odgovara da je problem što Šumarija radi samo od sedam do 15 sati te da lovci pri izlasku iz šume nisu uvijek u mogućnosti tražiti popratnicu. Upitan je li moguće da je u sedam godina problem uvijek i jedino radno vrijeme, kaže da traženje tog dokumenta zapravo nikad nije zaživjelo jer tartufari to nikad nisu shvaćali kao “gorući problem”. Zbog načina djelovanja Šumarije, govori, lovci više nemaju volje tražiti dozvole.

Šumarija također opovrgava navode o prekomjernoj i nekontroliranoj sječi stabala. Kažu da je od početka 2011. do kraja 2019. iz šume izvučeno 37.440 kubika drvne mase što, po njihovim kalkulacijama, iznosi oko 44 posto prirasta. Iako se radi o velikoj brojci, iščitavaju da se ne sječe više od dopuštenog. Navode i da su se sve radnje u šumi provodile stručno i pod nadzorom. To potkrjepljuju s 13 zapisnika o inspekcijskom nadzoru, koliko ih je provedeno od 2011. do konca prošle godine.

Izvor: Glas Istre, autorica: Chiara Bilić (objavljeno 21.2.2020.)

https://www.glasistre.hr/istra/hrvatske-sume-protiv-tartufara-tartufi-se-u-motovunskoj-sumi-vade-ilegalno-nehumano-se-odnose-prema-psima-ne-postuju-zabranu-nocnog-lova-ostecuju-korijenje-stabala-623112?utm_source=Kraken&utm_medium=Push&utm_campaign=21-02-2020