Prošla događanja

Naš determinator Dubravko Furlan održao je predavanje profesorima na županijskom skupu koji se održao 4.7.2019. u Poljoprivrednoj školi u Zagrebu.

Osim predavanja o delikatesnim gljivama i njihovim opasnim zamjenama, izložio je desetak vrsta gljiva, koje su izazvale veliki interes.

Slušatelji su postavljali pitanja već za vrijeme predavanja, a osobito nakon njega.

Determinator je nazočne upoznao s poviješću i djelovanjem našeg Društva i Edukativnog centra. Pozvao je prisutne na druženje, izlete i članstvo. Budući da u istoj školi postoji izborni predmet gljivarstvo, predložio je suradnju s učenicima u učionici i na terenu.

Predavanje je bilo popraćeno velikim pljeskom, što daje naslutiti da je bilo uspješno.

G D „KAMILO BLAGAIĆ” I
E C „SVIJET GLJIVA”
PROGRAM RADA
JESEN / ZIMA 2019./20.
2. rujna 2019. Dogovor o radu
7. rujna 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva
14. rujna 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva
16. rujna 2019. Dogovor za izložbu gljiva
10. listopada 2019. Sakupljanje gljiva za izložbu
11. 12. i 13. list. 2019. 41. IZLOŽBA GLJIVA (DANI GLJIVA U SC-u)
19. listopada 2019. 23. GLJIVARENJE V STUBAKIMA (PILA)

21. listopada 2019. Predavanje: GLJIVE RODOVA BOLETUS I LECCINUM
– Prof. dr. sc. STJEPAN MUŽIC

26. listopada 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva
4. studenoga 2019. Predavanje: GLJIVE RODOVA XEROCOMUS I SUILLUS
– IVICA IVIĆ, dipl. ing.

9. studenoga 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva

16. studenoga 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva

18. studenoga 2019 Predavanje: DRVEĆE NAŠIH ŠUMA I
– JASENKO PRPIĆ, dipl. ing.

2. prosinca 2019. Predavanje: GLJIVE RODA TRICHOLOMA
– Mr. sc. MLADEN STRIŽAK
16. prosinca 2019. BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI DOMJENAK

13. siječnja 2020. Predavanje: GLJIVE OBALA I OTOKA EUROPSKOG
SREDOZEMLJA
– ROBERT UNGER, dipl. ing.

27. siječnja 2020 . Predavanje: GLJIVE RODOVA MACROLEPIOTA I LEPIOTA I
PORODICE COPRINACEAE
– ANTUN KIŠ, dipl. ing.

10. veljače 2020. Predavanje: NAJPOZNATIJE OTROVNE GLJIVE II
– VESNA DUJLOVIĆ, dipl. ing

24. veljače 2020. GODIŠNJA SKUPŠTINA DRUŠTVA
Predavanja, determinacije gljiva i sastanci održavaju se ponedjeljkom od 18 do 19 i 30
sati u prostorijama Društva, Tkalčićeva 33.

STRUČNO POVJERENSTVO I

UPRAVNI ODBOR DRUŠTVA

Napomene:

U rujnu ili listopadu predviđeno je svečano
otvorenje proširenja Muzeja gljiva. Sve detalje u vezi toga, UO
pravovremeno će obavijestiti naše članstvo objavom na
internetskoj stranici našeg Društva, kao i slanjem
odgovarajuće grupne e-mail poruke.

U slučaju da se iz bilo kojih razloga ne može
osigurati organizirani odlazak (minibusom, busom, vlakom) naših
članova na izlete predviđene ovim Programom ili na planirane
gljivarijade ostalih društava/udruga u okviru HMGS-a, u
predviđenim terminima Društvo će organizirati stručne izlete
s determinacijama gljiva u okolici Zagreba i to korištenjem
javnog prijevoza. Lokaciju svakog pojedinog izleta odabrat će se
većinom glasova aktivnih članova Društva.

Pozivaju se svi zainteresirani kandidati da se jave do 30. lipnja 2019., u vezi stjecanja naziva “gljivar” i “determinator gljiva”, na email: vukzvonko@yahoo.com.

– Ispit za “gljivara” će se održati u tijeku prijepodneva zadnjeg dana trajanja naše 41. Izložbe gljiva u Studentskom centru, tj. 13. listopada 2019. Uvjet za održavanje ovog ispita je prijava najmanje tri kandidata.  Ukoliko se steknu spomenuti uvjeti za održavanje ispita, prijavljeni kandidati dobit će 2. srpnja o. g.  detaljnije Upute o sadržaju i provedbi ispita – poručuje Mladen Strižak iz Stručnog povjerenstva Društva.

U vezi ispita za determinatora gljiva, isti će se tradicionalno održati na Muljavi ujesen, o čemu ćemo još naknadno obavijestiti.

Zmije se u Hrvatskoj nalaze u gotovo svim staništima. Tako ih možete sresti od nizinskih riječnih dolina Drave, Save i Dunava, preko brežuljkastih predjela Istre i Primorja, Gorskog kotare, Like, Banije, Bilogore i Moslavine, pa sve do planinskih predjela Biokova, Mosora, Dinare, Velebita te duž priobalja i jadranskih otoka. Stoga je potrebno znanje i oprez prilikom izlaska u prirodu. Posebno se to odnosi na gljivare, ljubitelje prirode, planinare, zatim šumarske djelatnike, lovce, koji često prolaze kroz grmlje i travnate terene.

Po savjetu stručnjaka objavljenih na Agroportalu, prvo i osnovno pravilo prilikom susreta sa zmijom u prirodi jest – bez panike.

U Hrvatskoj živi 16 različitih vrsta zmija, od kojih su tri vrste ljutice, a samo su dvije vrste – poskok i riđovka, opasne za čovjeka. Otrovnice su svakako opasne za čovjeka, ali je i čovjek itekako opasan za njih

Zmije najčešće bježe od ljudi čim osjete njihov hod, a znatno više u Hrvatskoj ljudi ginu od udara groma, uboda osa, pčela i stršljena, nego od ugriza zmija

Vezano za odjeću, osnovna zaštita su duge hlače te radne i planinarske cipele koje štite noge od ugriza.

Prilikom sjedanja u prirodi, pogotovo u višim planinskim predjelima, obavezno treba pregledati odabrana mjesta. Također, treba obratiti pozornost na grmlje i niske grane drveća pored kojih se prolazi. S drveća i grmlja zmija se spušta na neopreznog čovjeka koji prolazi ispod grana pa ih zatrese.

Važno je znati, pogotovo za ljubitelje fotografije, da kod susreta sa zmijom ne smijemo se približavati, slikati ili ju tjerati, dok ne ustanovimo je li otrovnica, već se bez naglih pokreta trebamo udaljiti.

Pravilo je da se zmiju otrovnicu treba poštivati, zaobići je, zaplašiti udarcima cipela po zemlji ili potjerati nekom granom ili batinom. Jer zmije su gluhe, ali osjete vibracije po tlu.

Dođe li ipak do ugriza, znajte da svaki ugriz ne mora biti otrovan. Naime, zmije mogu vrlo točno odrediti koliku dozu otrova će ispustiti u pojedinom ugrizu. Prema stručnjacima, često se događa da s obrambenim ugrizom uopće ne ispuste otrov i tada govorimo o “suhom ugrizu”.

Kako je objavljeno na Agroportalu, https://www.agroportal.hr/savjeti/30504, važno je imati na umu u situaciji otrovnog ugriza da se stradalu osobu treba što hitnije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati na brojeve 92 ili 112. Ujedno ne smije se pokušavati uhvatiti zmiju ili je ubiti zbog donošenja iste u bolnicu, jer postoji opasnost da još netko bude ugrizen. Stradala osoba ne smije paničariti, mora se smiriti i ukloniti odjeću s mjesta ugriza, najbolje da se nigdje ne kreće, ranu treba pustiti da krvari, a ni u kom slučaju isisavati otrov ili pak rezati. Ranu je potrebno očistiti i imobilizirati ujedeni ekstremitet pomoću štapa, grane ili čvrstog predmeta koji se nađe u blizini.

Zdrava odrasla osoba u dobroj formi čak i bez protuotrova ima dobre šanse da preživi ugriz ljutice. Težina i opasnost ugriza variraju ovisno o količini ubrizganog otrova, temperaturi, masi i zdravstvenom stanju ugrižene osobe te mjestu i dubini ugriza. Najgori su ugrizi u blizini glave te oni koji pogađaju veću žilu. Djeca, bolesne i stare osobe također su u povećanoj opasnosti.

– Bilo kakva rezanja rane i pokušaji isisavanja otrova su uglavnom kontraproduktivni, a najkorisnija stvar koju možete učiniti jest smanjivanje cirkulacije na ugriženom dijelu, ali i općenito kako bi se što više usporilo širenje otrova. Podvezivanje uda je dobro samo ako ga izvodi stručna osoba, jer prejako povezivanje može izazvati gubitak uda. Simptomi koji se javljaju unutar 5 do najviše 10 minuta su bol, oteklina i promjena boje ugriženog mjesta (koji se šire prema tijelu), vrtoglavica, mučnina, povraćanje, lupanje srca, pad tlaka i opća slabost. Ako vas je ugrizla zmija, a nakon 10 minuta još uvijek ne osjećate ništa od ovoga, ne radi se o ljutici ili nije došlo do uštrcavanja otrova. Ako osjećate ove simptome, nemojte se odmah opraštati sa životom: najvjerojatnije nećete umrijeti. Na splitskom području u razdoblju od 1982. do 2002. godine zabilježeno je 542 ugriza ljutice (srednja godišnja učestalost ugriza bila je 5,2 na 100 000 stanovnika). Od tih, samo su dva slučaja završila smrću, a oba su se desila tokom vojnih operacija, te žrtve nisu dobile pravovremenu liječničku pomoć (iz znanstvenog rada Borisa lukšića i suradnika iz 2006.). Ako dospijete u bolnicu u roku od 6 do 8 sati, imate najveće šanse da ćete se potpuno oporaviti od ovog nemilog događaja – objavljeno je na www.kastela.org.

Uglavnom, strah od zmija najbolje se može prevladati edukacijom i saznanjem o zmijskom životu, navikama i mjestima gdje borave.

Klaudija Klanjčić

Fotografija: http://www.kastela.org

• 9,30  sati

Okupljanje u Kamačniku  uz piće dobrodošlice i registraciju natjecatelja u BERBI GLJIVA.

Kotizacija koja uključuje fritaju s  gljivama ili štrudlu od borovnica/šumskog voća  iznosi 25,00 kn i obavezna je za sve sudionike (molimo ranije prijaviti što tko od sudionika želi konzumirati).

• 9,30 sati

Okupljanje u Kamačniku uz piće dobrodošlice i registraciju natjecatelja u spravljanju GLJIVARSKOG KOTLIĆA. Kotizacija po ekipi iznosi 70,00 kn.

U kotizaciju su uključeni 1 kg junetine, gljive i drva za loženje. Svaka ekipa donosi kotlić, potrebne začine  i ostali kulinarski pribor.

• 10,00 – 13,00 sati

Natjecanje u brojnosti vrsta ubranih gljiva te najinteresantnijoj ubranoj gljivi.

• 10,00 – 13,30  sati

Kuhanje gljivarskih kotlića.

• 13,30  sati

Predaja gljiva prosudbenoj komisiji i ocjenjivanje gljivarskih kotlića.

• 14,00  sati

Proglašenje pobjednika i uručenje nagrada. Nastavak druženja uz muziku.

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organizira 29. lipnja 2019. prijevoz autobusom na stručni izlet i determinaciju u Glini – Gornjoj Bučici, gdje će se po peti puta održati Gljivarijada uz izbor gljivarske banice.

Manifestaciju u Glini organizira Udruga gljivara ‘Kraljevka’ Glina.

Popis zainteresiranih Blagaića se počeo raditi tijekom sastanka u prostorijama Društva 10. lipnja, kada je stručni determinator – mentor Mladen Strižak održao i predavanje Gljive roda Boletus.

Izlet za sada košta 90 kuna, a novac sakuplja Božica Vodeničar, kontakt: 091/944-9311.

Paralelno s prvom Gljivarijadom HMGS-a u Rogima 22. lipnja 2019., postoji mogućnost odvojenog odlaska i u Vrbovsko, u Kamačnik, i to vlakom u 8,12 sati na čelu sa stručnim determinatorom – mentorom Mladenom Strižakom, koji će tradicionalno obići omiljeno izletište gljivara. Vožnja bi trebala trajati od Zagreba – Glavnog kolodvora do Vrbovskog 2 h i 35 min, tj. stiže se u 10,47 sati.

Polazak iz Vrbovskog za Zagreb je u 15,56 sati, vožnja traje 2 h i 29 min, u Zagreb se stiže u 18,25 sati.

Za one koji žele dulje ostati, idući vlak, a ujedno i zadnji, ide u 19,58 sati, vožnja traje 2 h i 20 min, a u Zagreb se stiže u 22,18 sat.

Što se u međuvremenu događa s Kamačnikom, omiljenim izletištem gljivara diljem Hrvatske i van granica, pročitajte ovdje: http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1588/RAT-ZA-KAMACNIK-Izletiste-otvoreno-ali-su-zapoceta-ulaganja-obustavljena-do-daljnjega

Uz već najavljeni stručni izlet i determinaciju u Radoboj 15. lipnja 2019., na koji nije organizirano putovanje autobusom od strane Društva, obavještavamo zainteresirane da determinator gljiva Dubravko Furlan iz Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” organizira tradicionalni stručni izlet za ljubitelje gljiva dobre volje u Gornju Bistru – Pučeći kamen.

Naime, do sada je uvijek vođa tog izleta na Pučeći kamen bio počasni predsjednik mr. Mladen Strižak.

Organizirani polazak će biti autobusom u 8,50 sati sa ZET-ovog terminala Črnomerec – linija 176, Črnomerec – Gornja Bistra – Črnomerec, peron broj 10. Međutim, moguće je doći i osobnim automobilom. Povratak ZET autobusom predviđen je iz Gornje Bistre u 15,30 sati.

Plan aktivnosti:

8,50 h – polazak autobusa sa Črnomerca

9,30 h – okupljanje gljivara u Gornjoj Bistri, na autobusnom okretištu – okrepa iz ruksaka

9,45 h – odlazak u okolne šume i branje gljiva uz determinaciju od strane Jasenka Prpića, branje bilja po želji, fotografiranje

Tokom dana će se peći kobasice i drugo meso po želji, ručak iz ruksaka.

13,00 h – determinacija gljiva, Pučeći kamen– Dubravko Furlan

Slijede slobodne aktivnosti po izboru – šetnja, gljivarenje, branje bilja za čaj i cvijeća, fotografiranje.

Podsjećamo da se uzme pribor za gljivarenje i branje bilja: papirnate vrećice ili škrnicle za odvajanje, košarice, nožići, plastične rukavice – eventualno za koprive, obične vrećice.

Molimo da se uzmu i kutije za uzorke, kako bi kao i uvijek lijepe primjerke i neobične gljive odnijeli u Muzej gljiva ili u samo Društvo u ponedjeljak. Također, treba imati na umu da će se obići čisti izvori vode pa se mogu uzeti prazne plastične bočice.

Povratak je u popodnevnim satima, po želji svakog sudionika izleta, budući da ZET-ovi autobusi redovito voze.

Nadamo se da će biti dovoljno gljiva, šumskih jagoda i bilja kao što su npr. koprive, majčina dušica, stolisnik, gospina trava, ivanjsko cvijeće. Ovih dana ima vrganja i lisički, uz ostale gljive.

Kontakt vodiča: determinator gljiva Dubravko Furlan, mobitel: 091/7915862.

Gljivarsko društvo ‘Kamilo Blagaić’ organiziralo je u subotu, 8. lipnja 2019., u suradnji s Lovačkim društvom ‘Fazan’ u Zagrebu, u Gornjoj Kustošiji, na području ‘Stare streljane’, dvanaestu po redu međunarodnu Blagijadu.

Kakva je bila ove godine, najbolje je dočarao Zvonko Vuk, predsjednik Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’ iz Zagreba, koji je rekao, na osnovu doživljaja prisutnih, da je ‘ocijenjena vrlo uspješnom i pohvaljena od strane svih sudionika’.

– Blagijada se od samog početka odvijala spontano i opušteno. To što gljiva nije bilo u izobilju, nije nas omelo u prekrasnom i opuštenom gljivarskom druženju. Program događanja upotpunjen je ove godine pokaznim vježbama lova na tartufe, a što je za nas organizirao naš prijatelj Mario Kolić, strastveni zagrebački  tartufar. Veselo trčkaranje i žamor razdragane školske i predškolske djece, koji se okupljaju u sklopu naše obiteljske sekcije, dalo je cijelom događaju neprocjenjivo veličanstven mladenački štih. Društvo je za njih pripremilo lijepe poklončiće i dodatno pojačalo njihovu razdraganost. Žao nam je što se gostima iz Slovenije nije posrećilo da bi posjetili Medvedgrad, jer su ceste bile blokirane – rekao je Vuk.

Osim ‘Blagaića’ i njihova predsjednika Vuka prisustvovali su još prof. dr. sc. Romano Božac – znanstvenik, agronom i najveći domaći autoritet u području gljivarstva, predsjednik Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza (HMGS-a) Branko Bartolić, uz brojne članove gljivarskih i planinarskih društava. Također, na istom su se mjestu našli uz aktualnog predsjednika Vuka i dva prethodna – Mladen Strižak i Dubravko Furlan, a falio je Josip Kalmar.

–  Uz njih bili su prisutni članovi iz dva gljivarska društva iz Slovenije – Gobarsko društvo Sežana i Škofja Loka, potom sedam gljivarskih društava iz Republike Hrvatske: Gljivarsko društvo ‘Blagva’ Zagreb, Gljivarska udruga ‘Kraljevka’ Glina, Gljivarska udruga ‘Amanita’ Sv. Ivan Zelina, Gljivarsko društvo ‘Ivan Focht’ Kutina, Gljivarsko društvo ‘Lisičica’ Pregrada, Gljivarsko društvo ‘Karlovac’ Karlovac, Gljivarska udruga ‘Sunčanica’ Samobor, kao i dva planinarska društva – Hrvatsko planinarsko društvo Zagreb – Matica i Planinarsko društvo Vrapče – Sekcija Muhara. Ukupno je bilo 200-tinjak posjetitelja. Ukusan gljivarski kotlić spremili su lovci LD-a ‘Fazan Šestine’, a za glazbeni aranžman pobrinuo se Ansambl ‘Maestral’. Bilo je to ugodno i zabavno, tipično gljivarsko druženje – rekla je Vesna Dujlović, determinatorica i tajnica Društva.

Nakon jutarnjeg okupljanja na Staroj streljani, gdje su se gosti prijavili i bili počašćeni uz aperitiv i doručak, dio njih je otišao od 9,30 do 13 sati u posjet na branje gljiva u okolne šume s vodičima i determinatorima Društva, dok je dio prisustvovao spremanju kotlića i razmjenjivao svoja gljivarska iskustva. Uz čitanje gljivarskog časopisa Svijet gljiva, mogli su pogledati, a naposljetku i kupiti, knjige koje su donijeli članovi, a povezano s gljivama, prirodom, šumom, drvećem, cvijećem.

Ove godine stručnu determinaciju je proveo bivši predsjednik Društva – Dubravko Furlan, naslijedivši pritom Mladena Strižaka, koji je tu ulogu obnašao kroz dugi niz godina, odnosno kroz sve prethodne Blagijade.

– Na determinaciji je bilo 27 vrsta gljiva, bez teških otrovnica. Ugodno su nas iznenadili magleni, kraljevka, borov vrganj, raspucani vrganj. Bilo je znatno manje vrsta u odnosu na tjedan dana ranije na Gljivarijadi u Zelini – istaknuo je Furlan.

Ujedno je najavio izlet iduće subote: – Sljedeće subote 15. lipnja prema programu Društva imat ćemo tradicionalni stručni izlet na Pučeći kamen. Determinaciju na staništu vodit će naš determinator Jasenko Prpić, a kod stola ja osobno. Neka ljudi ne zaborave ponijeti sa sobom kobasice ili slično, ako nešto misle peći na štapu.  Tamo idemo busom Zeta linija broj 176, koji kreće s perona broj 10 u 8,50 sati sa Črnomerca. Autobusom se vraćamo iz Gornje Bistre u 15,30 sati.

Kao i svaki puta, manifestaciju je uveličao i osobno Božac, čiji se dolazak nestrpljivo iščekivao. Kao što je već poznato, naš hrvatski ‘biser’ u području gljivarstva ujedno je i voditelj jedinstvenog muzeja u svijetu – Muzeja gljiva u samom središtu Zagreba, koji tijekom Blagijade nažalost nije mogao otvoriti vrata budući je u tijeku renoviranje. Pri samom dolasku priključio se Furlanovoj determinaciji, a potom i zajedničkom ručku te zabavi.

U lovačko-gljivarskom kotliću uživali su svi, uključujući i ljubimce, a ručak je upotpunio pečeni odojak. Naravno, uz kolače vrijednih domaćica, članica Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’.

Tombola je bila ‘za svakoga’.

– Sve su nagrade na lutriji ozarile srca sudionika, a naročito prva – kilogram odojka i druga – besplatno mjesto u autobusu za Muljavu – komentirao je predsjednik Vuk.

Podjela zahvalnica Društvima i pojedincima bila je u 15 sati. Iste su dobili predsjednik Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza Branko Bartolić, suorganizator Lovačko društvo ‘Fazan’ Šestine te predstavnici svih prisutnih Društava.

Nažalost, ove godine Blagijadi nije prisustvovao Ladislav Miklečić – Laci, dugogodišnji i najstariji član Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’, kojemu je prije tri godine na poticaj tadašnjeg predsjednika Furlana dodijeljena i uručena Plaketa počasnog člana. Sada je u 92. godini i zbog bolesti je spriječen ponekad dolaziti u Društvo i na manifestacije, ali svi ga pamte kako je neumorno s gljivarima proveo više od 30 godina u obilaženju šuma, traženju gljiva i prenašanju svojeg bogatog znanja mlađim naraštajima. Prisjetili smo se i najstarijeg člana Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza iz 2016. godine, tada 90-godišnjeg Josipa Savnika, koji je tom prilikom otišao iz staračkog doma kako bi kao i svih prethodnih godina sudjelovao na gljivarskim događanjima. Nažalost, u međuvremenu je isti preminuo.

Međutim, Blagijadu je upotpunila do sada najmlađa članica – s godinu dana i četiri mjeseca neustrašivo je hodala u blizini majke ta malena djevojčica iz Slovenije i mamila sve prisutne svojim osmijehom od uha do uha. Posebno ju je svaki puta razdragao susret s bijelim retriverom, kojega je bez ikakva straha potapšala po glavi. Uz nju bilo je prisutno još nekoliko dječaka i djevojčica, kojima je pak veselje pričinjala igra sa zmajevima te traženje tartufa.

Manifestaciji su prisustvovali i tartufari, tako da će ova Blagijada ostati zapamćena i po mnoštvu ljubimaca – od prekrasnih pasa tartufara do bijelog retrivera. Mario Kolić je imao pokaznu vježbu lova na tartufe, koji su se po želji mogli kupiti na kraju za jelo.

Nakon ručka nastavljeno je druženje uz glazbu i ples te slobodne aktivnosti po izboru. Nije izostao ni ‘plesni vlakić’ koji je obišao sve prisutne smještene unutar šatora i natkrivenog prostora.

Posjetitelji su, osim što su mogli uživati u prekrasnim obroncima Medvednice, imali priliku vidjeti i sedam terapijskih konja, dva psa, pet mački i jarca Žorža iz Udruge za promicanje socijalne osjetljivosti, zaštite i poboljšanja kvalitete života i popularizacija terapijskog i rekreativnog jahanja ‘Fala’, koja je upravo na taj dan organizirala od 16 do 18 sati PlayDay za djecu od 7 do 18 godina, uz predavanje i druženje s konjima te jahanje.

Sve u svemu, u tom za mnoge prevrućem danu, bilo je vremena za šetnju, uživanje u gljivama, branje bilja za čaj – pogotovo kopriva i bazge, branje cvijeća, divljeg maslačka po šumi za salate, fotografiranje, a ponajviše za lijepe trenutke s obitelji i prijateljima ispunjene mirisima cvijeća i prekrasnim bojama prirode. U šumi nadomak mjesta održavanja događanja naišlo se na veliku špilju, koja je pobudila veliku znatiženju kod jednog od ljubimaca, ali zbog strmosti bio je pozvan da je zaobiđe. Pažnju je izazvao i pušlek šumskih jagoda, koji je na dar dobila od gljivara gospođa na početku šatora, koja ga je nadalje ponosno čuvala na stolu. Naposljetku, prilikom odlaska kući, najljepše je bilo uzeti košarice pune gljiva.

Bio je to dan koji je nanovo dokazao slogu i zajedništvo između različitih naraštaja gljivara, kao i planinara.

– Zahvaljujemo se našim predstavnicima HMGS-a te predstavnicima gljivarskih i planinarskih društava iz Hrvatske i Slovenije na sudjelovanju, a Lovačkom društvu Fazan iz Šestina na dobro odrađenom svojem dijelu organizacije i vrlo ukusnim  obrocima. Kako se u narodu obično kaže „Šećer na kraju!“ tako je i kod nas sve lijepe dojmove na kraju zašećerio Ansambl maestral. Pjesma i ples su podigli atmosferu do usijanja i teško je bilo rastati se – rekao je za kraj predsjednik Vuk.

Tekst i fotografije: Klaudija Klanjčić