Prošla događanja

Vrijeme provedeno u prirodi je dragocjeno i poželjno, no ono može imati i neželjene posljedice pogotovo ako naiđemo na krpelje. Kod ljudi se najčešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je koža iza uha, trbuha, prepona i pazuha, dok ih se kod životinja najčešće može pronaći na prednjem dijelu tijela, poglavito na vratu i glavi.

Stoga, povodom sutrašnje organizacije Blagijade u Kustošiji od strane Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”, radi prevencije, budući će se ići i u šume, a i boraviti će se tijekom dana nadomak šume na livadi, savjetujemo da upotrijebite prirodna sredstva za zaštitu od krpelja i bolesti koje zaraženi krpelji prenose.

Kao prvo, ističemo češnjak kao jedno od najboljih rješenja. Dovoljno ga je malo pojesti prije odlaska u prirodu, jer češnjak krpelji naprosto ‘ne vole’. Također, ako se spremate doći sa svojim ljubimcima, prvenstveno sa psima, i njima također možete staviti malo češnjaka u hranu kako bi ih zaštitili od napasnika.

Ako vam ne odgovara češnjak, možete upotrijebiti sljedeće prirodne sastojke u obrani od krpelja.

Recept od lista oraha, klinčića i medicinskog alkohola obuhvaća stavljanje u  čistu, veću staklenku pola litre medicinskog alkohola, pet do šest svježih listova oraha i 100 g klinčića. Pripravak treba pustiti da odstoji puna četiri dana uz povremeno miješanje. Nakon toga se listovi i klinčići izvade te dodaje po želji nekoliko kapi eteričnog ulja, najbolje ulje lavande koje prirodno tjera komarce. Mješavinom ulja namaže se koža.

Eterično ulje čajevca jedno je od najpoznatijih prirodnih ulja za zaštitu od insekata, dezinfekciju te zaštitu kože od virusa i bakterija. Treba ga pomiješati s malo vode i nanijeti na kožu.

Ulje nima ima bogat nutritivni sastav i snažno protuupalno, antivirusno i antiparazitno djelovanje. Stoga odlično štiti od krpelja, a djeluje i kao tretman za kožne infekcije i dezinfekciju rana. Potrebno je nakapati nekoliko kapi na kožu, potom utrljati i dobiva se domaći repelent protiv krpelja. Inače, nim (neem, Azadirachta indica) je zimzeleno drvo Indije, Pakistana i Mijanmara (Burme), a iz tih su ga država ljudi raselili Afrikom, Amerikom, Australijom i pacifičkim otocima. Ulje nima odličan je repelent, kako se nazivaju tvari koje odbijaju kukce ili druge organizme, a sadrži aktivnu tvar azadirahtin. Dosta neugodno miriše po češnjaku pa ga u pravilu upotrebljavaju u kombinaciji s biljnim uljima ugodnijeg mirisa.

U posljednje vrijeme jako je poznata aktivna tvar Citriodiol, koja se dobiva iz limunskog eukaliptusa. Ista posjeduje snažno repelentno djelovanje te se može primijeniti i na maloj djeci. Na tržištu već postoje takvi gotovi proizvodi pa ih potražite u ljekarnama.

Uz krpelje, problem mogu činiti i komarci te ostali nametnici u prirodi. Stoga donosimo recept od eteričnog ulja limunskog eukaliptusa 4 ml, eteričnog ulja citronele cejlonske 4 ml, eteričnog ulja pačulija 2 ml i macerata nevena u bademovom ulju. Sve je potrebno pomiješati i naliti u bočicu do 100 ml te nanositi nekoliko puta dnevno.

U slučaju da se krpelj prilijepi, po savjetu jedne seoske učiteljice – koji je objavljen u atma.hr, to mjesto treba posuti sitnom solju i odozgo staviti komadić mokre vate. “Žena je sa sigurnošću tvrdila da će za 20-30 minuta (a možda i prije) krpelj izaći sam na površinu tijela. Poslije ga samo treba staviti u neku kutijicu i odnijeti u laboratorij da se utvrdi da nije nositelj poliomijelitisa ili encefalitisa (prema statistici na svakih 10 krpelja, 1 može biti zaražen).” Atma.hr je također objavila recept protiv krpelja i komaraca: u 200 ml kipuće vode stavite 25 gr klinčića, prokuhajte 15-ak minuta, ohladite i dodajte dvije jušne žlice alkohola. Prije odlaska u prirodu tom otopinom treba namazati sebe i svog kućnog ljubimca. ‘Autorica’ recepta tvrdi da već deset godina ni jednog krpelja nije donijela iz šume, ni na sebi, ni na svom psu. Ako nemate vremena za pripremu ove otopine, možete koristiti kupovno ulje klinčića, razrijeđeno vodom – nekoliko kapi na litru vode. Miris klinčića ne podnose ni komarci.

Da se zaštite ljubimci – psi, preporučamo mješavinu kokosovog ulja uz ulje nima. Naime, kokosovo ulje ublažava te se preporuča uz slična ulja, budući su čista eterična ulja preagresivna za kožu. Kao što je bilo objavljeno na 24sata, “pripravak protiv buha i krpelja za zaštitu pasa može se pripremiti i kod kuće tako da se pomiješa pola šalice dijatomejske zemlje, četvrtina šalice nima u prahu, četvrtina šalice stolisnika u prahu te oko 10 mililitara eteričnog ulja eukaliptusa. Smjesa se nanese po tijelu psa i pročetka da dođe u dodir s kožom. Dijatomejska zemlja je sitni pijesak silikatne sedimentne stijene nastala taloženjem ostataka dijatomeja, odnosno alga kremenjašica. Zovu je još i kremena zemlja, a prodaju je i pod imenom Buhostop, kao prah za suzbijanje uši, buha i krpelja.”

Uz navedene savjete neka berba gljiva i šumskih jagoda te raznih biljaka za čajeve prođe u ugodnom raspoloženju.

Klaudija Klanjčić

Fotografije: Klaudija Klanjčić; krpelj – Večernji list

LAJMSKA BOLEST: Saznajte što sve vašem ogranizmu i imunitetu može napraviti ugriz krpelja

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS: Simptomi se teško prepoznaju, a u uznapredovaloj fazi ishod može biti i smrtan

LJUDI, PAZITE SE: Opasna bolest hara Hrvatskom, sigurni su jedino Dalmatinci

Determinator Dubravko Furlan je iskoristio priliku za promidžbu našeg Društva te je sudjelovao na manifestaciji, koju je 2. 5. 2019. pod nazivom „Dojdi osmaš“ organizirao Grad Zagreb. Tamo se predstavio školama koje bi moglo zanimati gljivarstvo s aspekta kulinarstva, ljekovitosti, biologije, ekologije ili umjetničko-estetskog aspekta.
Nedugo nakon toga dobio je poziv Prehrambeno-tehnološke škole, da održi predavanje na Stručnom skupu međužupanijskog stručnog vijeća podsektora prehrane.
Rado se odazvao te je na istom Skupu 30. 5. 2019. održao predavanje na temu: „Delikatesne gljive i opasne zamjene“. U tom predavanju predstavio je rad našeg Društva i zamolio nazočne profesore, koji su došli iz obližnjih škola sličnog profila, da nas angažiraju u radu s učenicima i mladima.
Predavanje je počelo prije samog predavanja, jer je uslijedilo veliko zanimanje čim je determinator Dubravko izvadio iz košare gljive, koje je prethodnog dana, nakon posla, brao pod kišobranom. Našao je upravo prikladnu otrovnu pečurku, smrdljivog strška, sumporače, modrikaču i druge vrste.
Nakon predavanja uslijedila su dodatna pitanja, a predviđeno vrijeme nije bilo dostatno za sve odgovore. Toliki je, naime, bio interes. Dogovoreni su daljnji koraci suradnje pa se nadamo daljnjem angažmanu.
Više o tome možete pročitati na web stranici navedene Prehrambeno-tehnološke škole: http://ss-prehrambenotehnoloska-zg.skole.hr/

Kustošijanska ulica od centra Kustošije do ulaza na livadu Stare streljane te makadamska cesta za PD Risnjak.

Karte: Željko Belsa

Muzej gljiva na dan Blagijade 8. lipnja neće biti otvoren za posjet, zbog preuređenja.

Stručni izlet u Kupinečki Kraljevec – 25. svibnja 2019.