Prošla događanja

Nastavljamo objavljivati fotografije iz Muzeja gljiva na Noć muzeja 2018., od 26. i 27. siječnja.

Ovaj album posvećen je determinatorima gljiva iz Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’, koji su zajedno s osnivačem Muzeja gljiva – prof. dr. sc. Romanom Bošcem bili na raspolaganju posjetiocima kroz cijelu večer i odgovarali na njihova pitanja.

Ovogodišnji dežurni determinatori gljiva bili su: Dubravko Furlan – predsjednik Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’, Ivica Ivić, Vesna Dujlović, Zvonko Vuk i Antun Kiš. Također, svoj veliki obol dao je bivši dugogodišnji predsjednik Društva Mladen Strižak.

Na 13. po redu Noći muzeja, Edukativni centar ‘Bogatstvo gljiva’, poznat kao Muzej gljiva, otvorio je posjetiteljima svoja vrata od 18 sati pa sve do 1 sat iza ponoći. Nalazi se u samom središtu Zagreba, na Trgu bana Josipa Jelačića 3, zahvaljujući gradonačelniku Milanu Bandiću. Jedinstven je u svijetu zbog stalnog postava s više od 1.500 vrsta liofiliziranih gljiva. Ove godine Muzej gljiva obilježava petu godišnjicu od svog postojanja, koju će proslaviti 10. svibnja.

Tekst i fotografije: Klaudija Klanjčić

Kao što je bilo najavljeno, objavljujemo fotografije iz Muzeja gljiva na Noć muzeja 2018., od 26. siječnja.

Galeriju fotografija započinjemo s osnivačem Muzeja gljiva – prof. dr. sc. Romanom Bošcem, koji je kroz večer uz determitatore gljiva iz Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’ i djelatnike Javne ustanove Maksimir bio na raspolaganju posjetiocima i odgovarao na pitanja o poznavanju i branju gljiva, načinu njihova čuvanja i pripremanja, o samom postupku liofilizacije gljiva, kao i o svojim životnim zgodama.

Na 13. po redu Noći muzeja, Edukativni centar ‘Bogatstvo gljiva’, poznat kao Muzej gljiva, otvorio je posjetiteljima svoja vrata od 18 sati pa sve do 1 sat iza ponoći. Nalazi se u samom središtu Zagreba, na Trgu bana Josipa Jelačića 3, zahvaljujući gradonačelniku Milanu Bandiću. Jedinstven je u svijetu zbog stalnog postava s više od 1.500 vrsta liofiliziranih gljiva. Ove godine Muzej gljiva obilježava petu godišnjicu od svog postojanja, koju će proslaviti 10. svibnja. Prostorije na

Fotografije: Klaudija Klanjčić

Kao što smo najavili, između ostalih, svoja vrata u Noći muzeja 2018. po peti puta otvorit će od 18 sati do 1 sat iza ponoći i Edukativni centar ‘Bogatstvo svijeta gljiva’, poznat kao Muzej gljiva na samom Trgu bana Jelačića broj 3 u središtu Zagreba, jedinstven u svijetu zbog stalnog postava s više od 1.500 vrsta liofiliziranih gljiva.

Napomenimo i to da ove godine Muzej gljiva obilježava petu godišnjicu od svog postojanja, što će proslaviti 10. svibnja.

Podsjetimo da će za ljubitelje gljiva, a i one koji još to nisu, Noć muzeja biti jedinstven događaj, budući će u čarobnom carstvu gljiva moći uživati u novopredstavljenim vrstama i varijetetima gljiva otkrivenim u Republici Hrvatskoj, a i van nje, koje je upisao najveći hrvatski i svjetski priznati mikolog prof. dr. sc. Romano Božac. On osobno uz determitatore gljiva iz Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’ te djelatnike Javne ustanove Maksimir bit će na raspolaganju posjetiocima i odgovarati na pitanja o poznavanju i branju gljiva, načinu čuvanja i pripremanja.

Stoga se pripremite večeras za fotografiranje u Muzeju gljiva, jer ćemo naknadno objavljivati fotografije i učiniti ovaj događaj još spektakularnijim. Čekamo Vas u što većem broju pa dovedite svoje obitelji, prijatelje, znance i neznance.

Ta zahvaljujući našem mikologu Bošcu, njegovom znanju, trudu i nesebičnosti imamo jedinstveni Muzej gljiva na svjetskoj razini. Budimo ponosni na isti i dajmo obol današnjoj manifestaciji svojim dolaskom.

Pratite nas na Facebook-u:

• Muzej gljiva: https://www.facebook.com/Muzej-gljiva-1475169676092133/
• Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić: https://www.facebook.com/gdkamiloblagaic/

te na ovim web stranicama: http://gdkb.hr/.

Detaljan program Noći muzeja 2018. sa satnicom nalazi se na službenim internetskim stranicama manifestacije: nocmuzeja.hr/popis-muzeja, a ove godine uvedena je i nova mobilna aplikacija za sve one koji se odluče na noćni obilazak muzeja. Više o ponuđenim sadržajima upoznajte se i saznajte tijekom manifestacije.

Tekst: Klaudija Klanjčić

Kao što smo najavili, između ostalih, svoja vrata u Noći muzeja 2018. po peti puta otvorit će od 18 sati do 1 sat iza ponoći i Edukativni centar ‘Bogatstvo svijeta gljiva’, poznat kao Muzej gljiva na samom Trgu bana Jelačića broj 3 u središtu Zagreba, jedinstven u svijetu zbog stalnog postava s više od 1.500 vrsta liofiliziranih gljiva. Napomenimo i to da ove godine Muzej gljiva obilježava petu godišnjicu od svog postojanja, što će proslaviti 10. svibnja. Za ljubitelje gljiva Noć muzeja bit će jedinstven događaj, budući će u čarobnom carstvu gljiva moći uživati u novopredstavljenim vrstama i varijetetima gljiva otkrivenim u Republici Hrvatskoj, a i van nje, koje je upisao najveći hrvatski i svjetski priznati mikolog prof. dr. sc. Romano Božac. On osobno uz determitatore gljiva iz Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’ te djelatnike Javne ustanove Maksimir bit će na raspolaganju posjetiocima i odgovarati na pitanja o poznavanju i branju gljiva, načinu čuvanja i pripremanja.

Detaljan program sa satnicom nalazi se na službenim internetskim stranicama manifestacije:nocmuzeja.hr/popis-muzeja, a ove godine uvedena je i nova mobilna aplikacija za sve one koji se odluče na noćni obilazak muzeja. Više o ponuđenim sadržajima upoznajte se i saznajte tijekom manifestacije.

Donosimo sljedeće linkove gdje su objavljeni tekstovi o Muzeju gljiva na Noći muzeja 2018.:

1) IN Portal – internet i Facebook:

http://www.in-portal.hr/in-portal-news/kultura/15112/noc-muzeja-na-ovogodisnjoj-manifestaciji-javnost-ce-upoznati-i-carobni-svijet-gljiva

2) Per aspera ad astra, medijski projekt na Facebook-u:

https://www.facebook.com/Per-aspera-ad-astra-377598955740789/

Klaudija Klanjčić

Noć muzeja 2018. posvetila je ovogodišnje trinaesto izdanje temi sporta, a u stotinjak gradova i općina diljem Lijepe naše, ali i Bosne i Hercegovine, više od dvije stotine muzeja i raznih baštinskih ili kulturnih institucija omogućit će građanima u petak, 26. siječnja 2018., besplatan ulaz.

Pod olimpijskim geslom ‘Važno je sudjelovati’ Noć muzeja će od 18 sati do jedan sat iza ponoći okupiti niz programa koji odgovaraju temi i vezani su za aktualna sportska događanja, od Europskog rukometnog prvenstva do skorašnjih Olimpijskih igara. Fokus manifestacije bit će na analizi postojećih zbirki na temu sporta i stvaranju novih te na poticanju lokalnih inicijativa u očuvanju i vrednovanju sporta kao kulturološke vrijednosti. Uz navedeno, muzeji će tradicionalno otvoriti i vrata za svoje stalne postave i tekuće izložbe.

Između ostalih, svoja vrata po peti puta otvorit će od 18 sati do 1 sat iza ponoći i Edukativni centar ‘Bogatstvo svijeta gljiva’, poznat kao Muzej gljiva na samom Trgu bana Jelačića broj 3 u središtu Zagreba, jedinstven u svijetu zbog stalnog postava s više od 1.500 vrsta liofiliziranih gljiva. Napomenimo i to da ove godine Muzej gljiva obilježava petu godišnjicu od svog postojanja, što će proslaviti 10. svibnja. Za ljubitelje gljiva Noć muzeja bit će jedinstven događaj, budući će u čarobnom carstvu gljiva moći uživati u novopredstavljenim vrstama i varijetetima gljiva otkrivenim u Republici Hrvatskoj, a i van nje, koje je upisao najveći hrvatski i svjetski priznati mikolog prof. dr. sc. Romano Božac. On osobno uz determitatore gljiva iz Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’ te djelatnike Javne ustanove Maksimir bit će na raspolaganju posjetiocima i odgovarati na pitanja o poznavanju i branju gljiva, načinu čuvanja i pripremanja.

Detaljan program sa satnicom nalazi se na službenim internetskim stranicama manifestacije:nocmuzeja.hr/popis-muzeja, a ove godine uvedena je i nova mobilna aplikacija za sve one koji se odluče na noćni obilazak muzeja. Više o ponuđenim sadržajima upoznajte se i saznajte tijekom manifestacije.

Tekst: Klaudija Klanjčić

Fotografije od 22. siječnja 2018., 18 – 19,30 sati, u prostorijama Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” u Tkalčićevoj ulici, kada je determinator gljiva Antun Kiš, dipl. ing., održao predavanje pod nazivom “Gljive rodova Hygrocybe i Camarophillus”.

Fotografije: Klaudija Klanjčić

Ovu pjesmu njezin autor Josip Strugar posvetio je dugogodišnjem predsjedniku Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” mr. Mladenu Strižaku.

Objavljujemo je kao podsjetnik na sretna gljivarska vremena, kojima su nazočili brojni članovi GDKB-a, uz zahvalu bivšem predsjedniku Strižaku što nam je poslao istu radi objave.

Podsjećamo da je 19. siječnja 1983. utemeljeno Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” te ove godine obilježavamo 35. godišnjicu postojanja.

Podsjećamo da će večeras, 22. siječnja 2018., u 18 sati, u prostorijama Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” u Tkalčićevoj ulici, determinator gljiva Antun Kiš, dipl. ing., održati predavanje pod nazivom “Gljive rodova Hygrocybe i Camarophillus”.

Odazovimo se u što većem broju, jer sva predavanja su vrlo poučna i zanimljiva.

Kako je pronađena „GOSPOĐA S KOPRENOM“

(Kasnije opisana kao Dictyophora croatica – HRVATSKA DAMA)

Mogu odmah reći da je pronađena slučajno. Nisam lutao šumama i livadama u potrazi za gljivama. Brao sam masline sa suprugom početkom studenoga 1992. godine u svom vrtu na otoku Krku. Supruga me pozvala da vidim jednu čudnu zelenu gljivu u grmlju u neposrednoj blizini masline. Pomislio sam na puze, jer smo ih više puta našli u našem vrtu, ali kad sam bolje pogledao, vidio sam malu bijelu gljivicu izraslu iz „jajeta“, sa zelenom glavicom poput masline. Nije bila velika, svega 3-4 cm. Pogledao sam pažljivo okolinu i pronašao još tri „jajeta“ žućkasto bijele boje, veličine oko 4-5 cm.

Ogradio sam taj prostor da ih slučajno ne zgazimo i čekao. Očekivao sam STRŠAK (Phallus impudicus) ili PASJI STRŠAK (Mutinus caninus). Nakon nekoliko dana gljiva se razvila u pravoj veličini. Nažalost nisam imao fotoaparat da je snimim, ali nacrtao sam skicu i glavne mjere. Bio sam iznenađen kada sam primjetio da ispod zelenog klobuka ima čipkasti ovratnik. (Kod prve pronađene gljive nisam primjetio ovratnik, možda je otpao ili nije bio razvijen). Pomislio sam odmah na toliko spominjanu „GOSPOĐU S KOPRENOM“, ali nažalost nigdje nisam našao njezinu sliku. Osim toga bunila me napomena u tekstovima da raste u tropskim krajevima. (Vremenske prilike na Krku početkom studenoga nimalo ne liče na tropsku klimu). Nakon dva dana gljiva je sazrela i spore su počele kapati s tekućinom s klobuka preko bijele čipke, a razne mušice i insekti došli su na svoje. Prema mojim procjenama „miris“ ove „GOSPOĐE S KOPRENOM“ nije tako intenzivan kao kod običnog STRŠKA.

Kako smo tih dana završili berbu maslina, pokupio sam preostala dva „jaja“ i stavio ih u staklenku i čvrsto zatvorio. Krenuli smo za Zagreb. Bilo je to negdje krajem tjedna i za nekoliko dana u staklenki su se otvorila „jaja“ i pokazale se dvije prekrasne gljive.

U ponedjeljak smo imali sastanak gljivara u “Češkoj besedi“ u maloj i tjesnoj sobici. Svi su nešto donijeli i oko stola je vladala poprilična gužva. Moju staklenku su pogledali neki stariji iskusniji gljivari i na brzinu ocijenili da su to obični STRŠCI. Uzalud sam ih upozoravao na čipkasti ovratnik. Nije bilo interesa za moje gljivice dok se nije pojavio prof. Božac. On je po običaju brzo pogledao nekoliko interesantnih gljiva i onda uzeo moju staklenku, otvorio poklopac, pomirisao, zatvorio poklopac i spremio staklenku u svoju torbu. Bilo mi je jasno da to nisu obični STRŠCI.

Prošlo je dosta vremena i ništa nisam više čuo za ove gljivice, ali sljedeće godine u jesen izašla je knjiga prof. Bošca „GLJIVE- morfologija, sistematika i toksikologija“, a na koricama knjige GOSPOĐA S KOPRENOM i to s našim imenom „DICTIOPHORA CROATICA“. Bio sam presretan kada mi je prof. Božac zahvalio i potpisao knjigu 10. listopada 1993. godine. Nakon četiri godine izašla je nova knjiga „KUHANJE I LJEKOVITOST GLJIVA“ Stjepana Mužica i Romana Bošca. Ovdje je GOSPOĐA S KOPRENOM (Dictiophora croatica) opisana i prikazana na prekrasnoj fotografiji. Osim toga bio je spomenut i Krk te sam bio još sretniji zbog mojeg „slučajnog“ nalaza, a za drugi dio, ispitivanje, istraživanje i registraciju sigurno nije „slučajno“ zaslužan prof. Romano Božac.

15. veljače 2006. godine bio sam na promociji prvog dijela ENCIKLOPEDIJE GLJIVA prof. Bošca i tom prilikom dobio sam primjerak zbirke pjesama i eseja „LICE I NALIČJE NEDOREČENE ISTINE“ istog autora. Pročitao sam je iste večeri s velikim interesom i opet sam bio presretan kada sam sreo GOSPOĐU S KOPRENOM u veseloj pjesmi „Ispit iz gljivarstva“. Prema tome očekujem da će se Gospođa opet pojaviti na pravom mjestu u 2. dijelu ENCIKLOPEDIJE GLJIVA koje joj pripada kao (vjerojatno) prvoj hrvatskoj gljivi.

P.S. Prošlo je 14 godina od našeg „slučajnog“ susreta i od toga dana prošao sam kilometre i kilometre šuma, livada, kamenjara i šikara, ali nisam našao GOSPOĐU S KOPRENOM.

Mirko Šeler, dipl. inž. kemije

Napomena: Na naslovnoj stranici ENCIKLOPEDIJE GLJIVA, 2. dio, prof. dr. sc. Romana Bošca, koja je izašla iz tiska 2008. godine, zaslužno se našla Mirkova Gospođa s koprenom (Dictiophora croatica) pod nazivom Hrvatska dama. Gljiva je opisana u knjizi, a lijepa fotografija nalazi se i u Edukacijskom centru „Bogatstvo svijeta gljiva“.

Stranica iz Dnevnika Mirka Šelera, dipl. ing. kemije, člana GDKB-a, koji je preminuo u Zagrebu 2. siječnja 2018. godine.

Članak je prepisala i pripremila za tisak tajnica GDKB, Vesna Dujlović, dipl. ing.