Prošla događanja

Podsjećamo da će večeras, 22. siječnja 2018., u 18 sati, u prostorijama Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” u Tkalčićevoj ulici, determinator gljiva Antun Kiš, dipl. ing., održati predavanje pod nazivom “Gljive rodova Hygrocybe i Camarophillus”.

Odazovimo se u što većem broju, jer sva predavanja su vrlo poučna i zanimljiva.

Kako je pronađena „GOSPOĐA S KOPRENOM“

(Kasnije opisana kao Dictyophora croatica – HRVATSKA DAMA)

Mogu odmah reći da je pronađena slučajno. Nisam lutao šumama i livadama u potrazi za gljivama. Brao sam masline sa suprugom početkom studenoga 1992. godine u svom vrtu na otoku Krku. Supruga me pozvala da vidim jednu čudnu zelenu gljivu u grmlju u neposrednoj blizini masline. Pomislio sam na puze, jer smo ih više puta našli u našem vrtu, ali kad sam bolje pogledao, vidio sam malu bijelu gljivicu izraslu iz „jajeta“, sa zelenom glavicom poput masline. Nije bila velika, svega 3-4 cm. Pogledao sam pažljivo okolinu i pronašao još tri „jajeta“ žućkasto bijele boje, veličine oko 4-5 cm.

Ogradio sam taj prostor da ih slučajno ne zgazimo i čekao. Očekivao sam STRŠAK (Phallus impudicus) ili PASJI STRŠAK (Mutinus caninus). Nakon nekoliko dana gljiva se razvila u pravoj veličini. Nažalost nisam imao fotoaparat da je snimim, ali nacrtao sam skicu i glavne mjere. Bio sam iznenađen kada sam primjetio da ispod zelenog klobuka ima čipkasti ovratnik. (Kod prve pronađene gljive nisam primjetio ovratnik, možda je otpao ili nije bio razvijen). Pomislio sam odmah na toliko spominjanu „GOSPOĐU S KOPRENOM“, ali nažalost nigdje nisam našao njezinu sliku. Osim toga bunila me napomena u tekstovima da raste u tropskim krajevima. (Vremenske prilike na Krku početkom studenoga nimalo ne liče na tropsku klimu). Nakon dva dana gljiva je sazrela i spore su počele kapati s tekućinom s klobuka preko bijele čipke, a razne mušice i insekti došli su na svoje. Prema mojim procjenama „miris“ ove „GOSPOĐE S KOPRENOM“ nije tako intenzivan kao kod običnog STRŠKA.

Kako smo tih dana završili berbu maslina, pokupio sam preostala dva „jaja“ i stavio ih u staklenku i čvrsto zatvorio. Krenuli smo za Zagreb. Bilo je to negdje krajem tjedna i za nekoliko dana u staklenki su se otvorila „jaja“ i pokazale se dvije prekrasne gljive.

U ponedjeljak smo imali sastanak gljivara u “Češkoj besedi“ u maloj i tjesnoj sobici. Svi su nešto donijeli i oko stola je vladala poprilična gužva. Moju staklenku su pogledali neki stariji iskusniji gljivari i na brzinu ocijenili da su to obični STRŠCI. Uzalud sam ih upozoravao na čipkasti ovratnik. Nije bilo interesa za moje gljivice dok se nije pojavio prof. Božac. On je po običaju brzo pogledao nekoliko interesantnih gljiva i onda uzeo moju staklenku, otvorio poklopac, pomirisao, zatvorio poklopac i spremio staklenku u svoju torbu. Bilo mi je jasno da to nisu obični STRŠCI.

Prošlo je dosta vremena i ništa nisam više čuo za ove gljivice, ali sljedeće godine u jesen izašla je knjiga prof. Bošca „GLJIVE- morfologija, sistematika i toksikologija“, a na koricama knjige GOSPOĐA S KOPRENOM i to s našim imenom „DICTIOPHORA CROATICA“. Bio sam presretan kada mi je prof. Božac zahvalio i potpisao knjigu 10. listopada 1993. godine. Nakon četiri godine izašla je nova knjiga „KUHANJE I LJEKOVITOST GLJIVA“ Stjepana Mužica i Romana Bošca. Ovdje je GOSPOĐA S KOPRENOM (Dictiophora croatica) opisana i prikazana na prekrasnoj fotografiji. Osim toga bio je spomenut i Krk te sam bio još sretniji zbog mojeg „slučajnog“ nalaza, a za drugi dio, ispitivanje, istraživanje i registraciju sigurno nije „slučajno“ zaslužan prof. Romano Božac.

15. veljače 2006. godine bio sam na promociji prvog dijela ENCIKLOPEDIJE GLJIVA prof. Bošca i tom prilikom dobio sam primjerak zbirke pjesama i eseja „LICE I NALIČJE NEDOREČENE ISTINE“ istog autora. Pročitao sam je iste večeri s velikim interesom i opet sam bio presretan kada sam sreo GOSPOĐU S KOPRENOM u veseloj pjesmi „Ispit iz gljivarstva“. Prema tome očekujem da će se Gospođa opet pojaviti na pravom mjestu u 2. dijelu ENCIKLOPEDIJE GLJIVA koje joj pripada kao (vjerojatno) prvoj hrvatskoj gljivi.

P.S. Prošlo je 14 godina od našeg „slučajnog“ susreta i od toga dana prošao sam kilometre i kilometre šuma, livada, kamenjara i šikara, ali nisam našao GOSPOĐU S KOPRENOM.

Mirko Šeler, dipl. inž. kemije

Napomena: Na naslovnoj stranici ENCIKLOPEDIJE GLJIVA, 2. dio, prof. dr. sc. Romana Bošca, koja je izašla iz tiska 2008. godine, zaslužno se našla Mirkova Gospođa s koprenom (Dictiophora croatica) pod nazivom Hrvatska dama. Gljiva je opisana u knjizi, a lijepa fotografija nalazi se i u Edukacijskom centru „Bogatstvo svijeta gljiva“.

Stranica iz Dnevnika Mirka Šelera, dipl. ing. kemije, člana GDKB-a, koji je preminuo u Zagrebu 2. siječnja 2018. godine.

Članak je prepisala i pripremila za tisak tajnica GDKB, Vesna Dujlović, dipl. ing.

Krematorij, Zagreb, 9.1.2018., 12 i  50 h

Draga obitelji, dragi prijatelji

GD Kamilo Blagaić u 2018. godini puni 35. godina rada, organizira 40. Izložbu gljiva i obilježava 5. godinu Muzeja gljiva. Međutim godina nam je počela tužno, prevelikim gubitkom već u prvom tjednu. Tek što smo na istom ovom mjestu ispratili našeg člana Milana Drljaču dobili smo obavijest da nas je zauvijek napustio i naš dragi Mirko Šeler.

Mirko Šeler član je našega Društva od 1989. godine. Pamtimo ga kao samozatajnog i nenametljivog, ali sveprisutnog člana u svim važnijim događanjima u Društvu. Kada se radilo o domjencima Mirko je donosio brižljivo rađene aranžmane, koje je najprije radila njegova pokojna supruga, a kasnije nastavila kćerka Sanja. Kada se radilo o izložbama gljiva ekipa Šeler u sastavu Mirko i Željko Šeler, Krešimir Špeljak i Damir Herman osiguravala je redovito prepoznatljivo lijepe primjerke gljiva iz samo njima znanih vrtova. Mnogi od tih primjeraka našli su svoje trajno mjesto u vitrinama Muzeja gljiva.

U povodu 25. godišnjice Društva, 2008. godine, za svoj nesebični trud i zalaganje Mirko je dobio priznanje GD Kamilo Blagaić.

U rujnu 2011. godine u Zagrebu je održana 6. Međunarodna konferencija o ljekovitim gljivama. Tim povodom trebalo je pripremiti prigodnu izložbu gljiva. Kako je bila poprilična suša i jako malo gljiva na terenu jedino je gore navedena ekipa uz gljivare iz Umaga uspjela osigurati uobičajeno lijepe izložbene primjerke.

U vrijeme održavanja Izložbe gljiva u SC 2015. godine danima je padala kiša, ali to opet nije spriječilo navedenu ekipu da izložbene primjerke raznih gljiva donese u SC i ode doma na presvlačenje.

Početkom studenoga 1992. godine Mirko je u svome masliniku na otoku Krku našao „Gospođu s koprenom“, kako ju je sam nazvao, gljivu koju je prof.dr.sc. Romano Božac kasnije opisao kao novu vrstu i dao joj ime Dictyophora croatica – Hrvatska dama. Fotografija Hrvatske dame našla je svoje mjesto na naslovnoj stranici Enciklopedije gljiva br. 2 prof.dr.sc. Romana Bošca, kao prva nova vrsta gljiva otkrivena u Hrvatskoj. Kasnije je Mirko godinama tražio ovu lijepu gljivu po krčkim  vrtovima i šikarama, ali je više nikada nije uspio naći.

U listopadu 2017. godine u vrijeme održavanja Izložbe gljiva u SC Mirkova kćerka Lidija i zet Bane Milenković spremali su nedjeljni ručak od divljih gljiva za „Dobru hranu“ Jutarnjeg lista. Gljive su naravno osigurali Mirko i Željko iz svojih goranskih vrtova i bili su jako ponosni kada je objavljen članak u kome se, pored ostaloga, spominje i Izložba gljiva našeg Društva u SC.

Dragi prijatelji ispraćamo danas vrijednog i vjernog člana, strastvenog gljivara i pravog prijatelja. Teško je u ovako kratkom tekstu opisati koliko ljubavi i koliko druženja stane u dugih 30 godina koje je Mirko posvetio ovome Društvu, na mnogobrojnim izletima, izložbama, gljivarijadama i Blagijadama. Zajedno smo istraživali terene od Krka do Međimurja, od Istre do Slavonije preko Žumberka,  Vukomeričkih gorica, Medvednice, Gorskog Kotara…

Dragi Mirko zahvalni smo što su se naše gljivarske staze ispreplele na vječnom putu od gnijezda do zvijezda.

Obitelji i prijateljima upućujemo iskrenu sućut i zahvaljujemo na razumijevanju za vrijeme posvećeno ovom našem lijepom hobiju i našem gljivarskom društvu.

UO i članovi GD Kamilo Blagaić Zagreb

Napisala i čitala tajnica Vesna Dujlović, dipl. ing.

Donosimo fotografije s predavanja Roberta Ungera, dipl. ing., pod nazivom “S europskih gljivarenja – moje najdraže fotografije”, održanog 8. siječnja 2018. u prostorijama Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” u Zagrebu, Tkalčićeva 33, od 18 sati do 19,30 sati. Kao i uvijek, dvorana je bila puna.

Iduće predavanje održat će 22. siječnja 2018., Antun Kiš, dipl. ing., pod nazivom ‘Gljive rodova Hygrocybe i Camarophillus’.

Krematorij, Zagreb, 2.1.2018. godine, 12 i 10 h

Poštovana obitelji, dragi prijatelji,

Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić ispraća danas, ovog prohladnog i tmurnog dana, svog dugogodišnjeg člana, počasnog člana Društva, determinatora i člana Upravnog odbora HMGS-a. Zajedno s predstavnicima HMGS-a i gljivarima iz drugih društava danas ispraćamo gljivara i prijatelja.

Ime Milana Drljače veže se uz same početke stvaranja GD Kamilo Blagaić.

Davne 1981. godine Milan se kao mladi pravnik našao u prilici pomoći oko osiguranja prostorija u Medulićevoj 30, tada Sekciji Gljivari pri Društvu prijatelja cvijeća i zelenila iz koje će 1983. godine nastati GD Kamilo Blagaić.

Milan se aktivno uključuje u rad gljivarskog društva, a 1985. godine biva izabran za predsjednika Društva.

U to vrijeme održani su Tečajevi za sanitarne i tržne inspektore, a 1987. godine u povodu Univerzijade održana je prigodna izložba gljiva u prostorijama Društva.

Milan Drljača bio je predsjednik društva do 1991. godine, a nadalje se počinje intenzivnije baviti proizvodnjom micelija i uzgojem gljiva.

Polaže ispit u Gospodarskoj komori grada Zagreba za Sakupljača gljiva.

2002. godine polaže i ispit za Komercijalnog sakupljača gljiva te postaje prvi gljivar, u to vrijeme, koji je imao sve potrebne certifikate nadležnih Ministarstava za uzgoj i sakupljanje gljiva.
2003. godine, povodom 25. godišnjice Društva proglašen je počasnim članom GDKB.
2004. godine Milan je za trud i zalaganje u učenju i poznavanju gljiva od HMGS-a dobio imenovanje Determinator.

Dugi niz godina Milanov štand na Britanskom trgu bio je punkt na kome su se mogle nabaviti svježe i kvalitetne gljive, ali i naučiti ponešto o gljivama, dobiti determinaciju gljiva ili informaciju o situaciji na terenu.  Odakle su gljive, gdje su krenule, gdje treba ići, potražiti ih? Milan je to uvijek znao i rado je dijelio te informacije.

Milan je bio i redoviti sponzor gljivarskih kotlića, aktivni sudionik izložbi s uvijek atraktivnim primjercima Vrganja. Znao je uvijek gdje ih treba tražiti i uvijek ih je nalazio zahvaljujući svome iskustvu i ljubavi prema svemu što je imalo veze s gljivama i gljivarskim društvom.

U posljednje 4 godine Milan Drljača bio je predstavnik GDKB u Upravnom odboru HMGS-a.

Dragi prijatelji, to je 35 godina aktivnog djelovanja u GDKB. Koliko izleta stane u 35 godina, koliko druženja, Blagijada, gljivarijada? Koliko gljiva, koliko nadmudrivanja, koliko istraživanja, koliko učenja?

Milan Drljača bio je pravi, strastveni gljivar, pravi prijatelj i čovjek uvijek spreman pomoći u svim situacijama u Društvi i na terenu. Većina Blagajića poznaje njegove glinske vrtove.

Dragi Milane, hvala Ti za sve u ime GD Kamilo Blagaić i u ime HMGS-a.

Neka je pokoj vječni tvojoj dobroj duši, a obitelji i prijateljima upućujemo iskrenu sućut.

Članovi i Upravni odbor GD Kamilo Blagaić

Napisala i pročitala: Vesna Dujlović

Svim članovima i prijateljima od srca želimo Novu gljivarsku 2018. godinu!

Uprava Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”

Svim članovima Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”, podupirateljima, prijateljskim udrugama Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza, kao i svim ljubiteljima i poznavateljima gljiva te onima koji će to u našem Društvu uskoro postati, želimo od srca čestit Božić uz najljepše želje!

Uprava Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”

Iza nas je toliko najavljivana božićna tombola, kao i domjenak.

Zahvaljujemo se novoimenovanim determinatorima gljiva: Dubravku Furlanu, Vesni Dujlović, Zvonku Vuku, Ivici Iviću i Jasenku Prpiću što su počastili članove.

Također hvala svima koji su doprinijeli tomboli, ugodnoj atmosferi i što su svojim dolaskom uveličali božićno događanje. Kao i svake godine, domaći specijaliteti bili su odlični.

Fotografije: Klaudija Klanjčić