Prošla događanja

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organizira prvi ovogodišnji izlet u Ozalj 16. ožujka, a vodičica će biti Božica Vodeničar, kontakt: 091/9449311.

Polazi se autobusom s parkirališta iza Cibone u 8,30 sati, a polazak iz Ozlja za Zagreb je predviđen u 15,30 ili 16 sati, ovisno o dogovoru s putnicima.

Cijena izleta je 70 kuna po osobi.

Plan izleta obuhvaća grupni posjet Dvorcu Ozalj i Etno parku Ozalj, udaljenom kilometar od Ozlja, zajedno s vodičem, što obuhvaća dodatnih 15 kuna po osobi.

Svaki izletnik hranu nosi sa sobom, no postoji mogućnost da se stane pokraj kakvog restorana.

Upisi i uplate su u tijeku kod voditeljice izleta Božice Vodeničar, a Godišnja skupština će također biti prilika za isto.

Kako je pojašnjeno na Wikipediji, srednjovjekovni grad Ozalj, smješten na klisuri iznad rijeke Kupe, pregrađen je u dvorac u 18. st.

– U grad se ulazi preko mosta koji je do 1821. bio je pomičan, a ispod kojega je stup sa strijelnicama za obranu gradskoga opkopa. Ulaznu kulu dao je podignuti 1599. Juraj IV. Zrinski. Grad se spominje od 1244. kada je u kraljevim rukama, potom u posjedu Babonića, od 1398. Frankopana, a od 1577. (nakon smrti Stjepana IV. Frankopana Ozaljskog, posljednjeg potomka ozaljskog ogranka svoje obitelji) u rukama Zrinskih. Zbog mnogih pregradnja očuvan je tek manji dio starijega kompleksa u kojem se ističu kula četverokutne osnove, vjerojatno stara obrambena kula, gotička kapela, te pravokutna palača Nikole Zrinskoga (nazvana žitnica) s gotičkim detaljima (nad vratima je natpis iz 1556.). U tome dijelu grada nađene su zidne slike i glagoljski natpisi. Mnogobrojne su dragocjenosti raznesene nakon smaknuća bana Petra Zrinskoga (1671.). Poslije Zrinskih ovaj prostrani objekt više puta je promijenio vlasnike. Već u ruševnom stanju dao ga je temeljito pregraditi R. Perlas (radove je vodio kapetan Verneda 1743.-1753.). U godinama 1766.-1872. grad je u posjedu Batthyánya; prvi od njih, Teodor, nadozidao je drugi kat sjevernoga krila i sagradio nov barokni trakt. Kasniji su mu vlasnici obitelji Thurn i Taxis, do 1928., kada ga je Družba „Braća hrvatskoga zmaja“ spasila od propadanja. U dvorcu je smješten Zavičajni muzej koji je osnovan 1971. godine. On danas raspolaže vrijednim izlošcima iz vremena Zrinskih i Frankopana, osobito vezanima za njihovu kulturnu djelatnost, koja je poznata pod nazivom „Ozaljski kulturni krug“, a čiji se književni izraz temeljio na jeziku ozaljskog kraja koji predstavlja osebujan spoj čakavštine, kajkavštine i štokavštine. U muzeju se, među ostalima, nalaze i zbirke hladnog i vatrenog oružja, artefakata pretpovijesnog razdoblja, crkveno-vjerskih izložaka, kao i djela poznate slikarice Slave Raškaj, rodom iz Ozlja – objavljeno je na Wikipediji.

Slikoviti Etno park Ozalj predstavlja kulturno-povijesni spomenik, a smješten je svega kilometar od centra Ozlja, u naselju Trg. Adresa istog je: Ulica akademika Milana Heraka 4, Ozalj.

– U muzeju na otvorenom predstavljena je tradicijska arhitektura i uporabni predmeti predindustrijske svakodnevice. U slobodnom prostoru pod stručnim vodstvom i nadzorom nalazi se zbirka koja se sastoji od stambenih i gospodarskih objekata, interijera niskih seljačkih sobica, kuhinja i spremišta s autentičnim inventarom. Krovovi kuća prekriveni su slamom od raži tzv. „škopom“ i karakteristične su gradnje od tesanih drvenih greda s tzv. „hrvaškim vuglima“ te svjedoče o sve rjeđim primjerima tradicijskog seoskog graditeljstva – objavljeno je na www.ozalj-tz.hr.

Fotografije: Wikipedija; www.ozalj-tz.hr

Hrvatski klub putnika raspisao je Natječaj za dodjelu ‘Nagrade Dijana Klarić’, koja se dodjeljuje u pet kategorija:

– Najbolji putopis

– Najbolja putopisna fotografija

– Najbolji putopisni film

– Najbolji projekt

– Putnik godine.

Rok za prijavu je 1. travanj 2019. godine, a dodjela nagrada održat će se na Croatian Travel Festivalu u Šibeniku od 20. do 26. svibnja 2019., kada će biti proglašeni najuspješniji natjecatelji i pobjednici u pojedinačnim kategorijama.

– ‘Nagrada Dijana Klarić’ pokrenuta je u znak sjećanja na mladu šibensku putnicu i fotografkinju (12.12.1986. – 28.03.2013.), čiji su cjelokupni život i rad bili vezani uz putovanja, umjetnost i radost življenja. Kako bi njena ljubav prema životu i putovanju nastavila inspirirati i druge, Nagradu pokreću Hrvatski klub putnika i obitelj Dijane Klarić, a dodjeljuje se jednom godišnje u sklopu Croatian Travel Festivala u Šibeniku – pojašnjeno je na www.hrvatskiklubputnika.com.

Vezano za pravila Natječaja, isti je otvoren od trenutka raspisivanja na www.hrvatskiklubputnika.com do 1. travnja 2019. godine. Za svaku kategoriju zadužen je četveročlani stručni žiri, koji će odabrati najboljeg kandidata ili kandidatkinju. Prijave nakon roka neće se uzimati u obzir osim u posebnim okolnostima.

– Prijaviti se može svatko tko je u 2018./2019. godini, odnosno od završetka prošlogodišnjeg Croatian Travel Festivala napisao putopis, snimio fotografiju ili video s putovanja odnosno poduzeo veći putnički projekt. Nema dobne granice. Natjecati se mogu isključivo državljani Republike Hrvatske, s prebivalištem u zemlji ili inozemstvu. Natjecatelj se može prijaviti samostalno ili ga mogu kandidirati drugi. Prijava je moguća u više kategorija. Prijašnji pobjednici mogu se ponovno prijaviti na natječaj, u bilo kojoj kategoriji – napisano je.

Na dodjeli Nagrade tijekom Croatian Travel Festivala u Šibeniku publici će biti predstavljeno nekoliko najuspješnijih natjecatelja, po tri finalista u svakoj kategoriji, a najboljima će biti uručena Nagrada.

– Nagrada se sastoji od drvene statue u obliku spirale. Finalisti su dužni dostaviti jednominutni promotivni video o sebi ili svom uratku nakon što im se obrati stručni žiri, najkasnije sedam dana od trenutka kad ih bude kontaktirao žiri. Ukoliko finalist ne dostavi promotivni video, žiri će u finaliste uvrstiti idućeg najboljeg natjecatelja. Sva imena finalista, s dostavljenim jednominutnim video uratkom, u svih pet kategorija moraju biti definirana najkasnije do 30. travnja. Finalisti iz svih kategorija bit će predstavljeni na Facebook stranici ‘Nagrada Dijana Klarić’ između 1. svibnja i početka Festivala – objašnjeno je.

Radove i prijave treba slati na e-mail adresu: nagradadijanaklaric@gmail.com

Nadalje, u naslovu je potrebno jasno naznačiti kategoriju za koju se kandidat natječe – primjer naslova: Kategorija Najbolja putopisna fotografija, kao i priložiti kratka obrazloženja: za kategorije ‘Najbolji putopis’, ‘Najbolja putopisna fotografija’ i ‘Najbolji putopisni film’. Također, e-mailu je potrebno priložiti primjer uratka – ulomak putopisa, fotografiju u jpg ili pdf formatu, cjeloviti film ili dio fima, a za kategorije ‘Najbolji putnički projekt’ i ‘Putnik godine’ potrebno je poslati jednu stranicu opisa po čemu je prijavljeni projekt/putnik od posebnog značaja ili interesa. E-mailu je potrebno priložiti i osobne podatke – ime i prezime, datum i mjesto rođenja.

Kategorije su opisane na  http://www.hrvatskiklubputnika.com:

1. NAJBOLJI PUTOPIS

Reportaža, esej, blog, poezija, kraća ili duža prozna vrsta – roman, zbirka putopisnih priča. Tekst mora imati minimalno 15 kartica (odnosi se na sve vrste navedenih tekstova), odnosno minimalno pet uradaka ako se radi o poeziji. Ukoliko natjecatelj želi prijaviti cjelovitu knjigu za Nagradu, dužan je poslati reprezentativni ulomak/poglavlje knjige prema kojem će se razmatrati njegova prijava. Tekst mora biti napisan na hrvatskom jeziku. Tekst mora biti prethodno objavljen u virtualnom ili papirnatom izdanju (prihvatljiva izdanja: privatni ili javni blog, internetske stranice, portali, novine, časopisi, samostalne knjige ili antologije).

2. NAJBOLJA PUTOPISNA FOTOGRAFIJA

Na natječaj se šalje samo jedna fotografija. Fotografija može, ali ne mora biti prethodno javno objavljena.

3. NAJBOLJI PUTOPISNI FILM

Film može, ali ne mora biti prethodno javno prikazivan. Film mora trajati najmanje tri minute.

4. NAJBOLJI PROJEKT

Putnički projekt zanimljiv po originalnosti, inovativnosti, hrabrosti; humanitarnog ili zabavnog karaktera. U projektu može sudjelovati jedna ili više osoba. Nagradu može primiti individualni putnik ili skupina putnika koja je sudjelovala u projektu.

5. PUTNIK GODINE

Nema dobne granice, mogu se natjecati osobe oba spola, državljani Republike Hrvatske, kandidirati se može jedna osoba ili par koji je zajedno ostvario značajan putnički poduhvat.

Vezano za pripremu promotivnog videa, objavljen je naputak: – Odabrani finalisti moraju što jasnije predstaviti temu svog promotivnog videa, odnosno sebe kao natjecatelja. Primjerice, u kategoriji Najbolji projekt potrebno je snimiti jednominutni video o samom projektu. U kategoriji Putnik godine naglasiti zašto kandidat smatra da treba biti proglašen putnikom godine. U kategorijama Najbolja fotografija, Najbolji video i Najbolji putopis potrebno je predstaviti autora i opisati kako je i gdje nastala fotografija, video ili putopis.

– Dijana Klarić rođena je 12. prosinca 1986. u Šibeniku. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Marketing. Završila je dva tečaja napredne digitalne fotografije. Osvojila je drugu nagradu na Natječaju za amatersku fotografiju ‘Motivi otoka’ za svoju fotografiju ‘Sporo poslijepodne na otoku’ 2008. godine. Izlagala je na skupnoj izložbi u Trstu (Italija, 2008.) u sklopu Međunarodnog pjesničkog natječaja ‘Castello di Duino’. Na Festivalu pop književnosti ‘Kliker!’ 2008. u Zagrebu prvi je put predstavila projekt ‘Poetske razglednice’ koji je polučio veliki uspjeh te se njime nastavila baviti i poslije, kombinirajući fotografiju i poeziju na raznim materijalima i kroz različite vrste umjetničkog izraza okupljene pod nazivom Fotopoetika. Objavila je fotografiju Trga sv. Marka u Veneciji pod nazivom ‘Borba za mrvice kruha’ u časopisu Croatia Airlinesa. 2009. godine njen foto kolaž ‘Sublime’ objavljen je u prestižnom londonskom foto časopisu ‘Shots Directory Photography’. Iste je godine otvorila svoju prvu samostalnu izložbu ‘Zelena Odiseja’ s fotografijama iz Irske. Uslijedila je izložba ‘No Direction Home’ 2012. kao dio projekta ‘Umijeće putovanja’ s kojim je proputovala Hrvatsku i posjetila Sarajevo. U svibnju 2011. otvorila je treću samostalnu izložbu ‘450 000 koraka do kraja svijeta’, kojom je predstavila svoje 880 kilometara dugo hodočašće Camino de Santiago u Španjolskoj na koje se uputila po završetku fakulteta. Njen je život obilježen strašću prema fotografiji i putovanjima, pustolovinama i novim poznanstvima, što je redom vidljivo iz šarolikog korpusa njenog nadahnutog rada – objavljeno je u svibnju 2013. na  www.sibenik.in.

Klaudija Klanjčić

Pozivaju se članovi na Redovnu godišnju skupštinu Gljivarskog društva „Kamilo Blagaić“,

koja će se održati 25. veljače 2019. u Tkalčićevoj 33, s početkom u 18,00 sati.

Predlaže se sljedeći:

DNEVNI RED:

1. Izbor radnog predsjedništva
2. Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika
3. Izvješće o radu Društva
4. Izvješće o izletima
5. Izvješće o radu Stručnog povjerenstva
6. Izvješće Nadzornog odbora za 2018. godinu
7. Izvješće o financijskom poslovanju u 2018. godini
8. Izvješće o Planu financijskog poslovanja za 2019. godinu
9. Rasprava o izvješćima i njihovo prihvaćanje
10. Dodatne informacije i rasprava na temu Sekcija za obitelji i mlade
11. Razno

Nakon prikazivanja prvog dijela filma “Plijesan” od strane predsjednika Zvonka Vuka 21. siječnja i 4. veljače 2019. u prostorijama Društva,  18. veljače prikazan je drugi dio filma, o čemu donosimo nekoliko fotografija.

Više o samom filmu može se pročitati na: http://gdkb.hr/zvonko-vuk-o-filmu-plijesan/

Nakon prikazivanja prvog dijela filma “Plijesan” od strane predsjednika Zvonka Vuka 21. siječnja i 4. veljače 2019. u prostorijama Društva, večeras će se prikazati drugi dio.

Više o samom filmu može se pročitati na: http://gdkb.hr/zvonko-vuk-o-filmu-plijesan/

Pozivaju se članovi da dođu u što većem broju, s početkom u 18 sati.

G.D. “KAMILO BLAGAIĆ” I
EC “ SVIJET GLJIVA”
PROGRAM RADA PROLJEĆE / LJETO 2019.

11. ožujka 2019. Predavanje: GLJIVE ČAROBNIH ŠUMA OD PROLJEĆA DO JESENI
– JASENKA PAUNOVIĆ, dipl. ing.

25. ožujka 2019. Predavanje: PROLJETNO-ZIMSKE GLJIVE
– DUBRAVKO FURLAN, mag. teol.

8. travnja 2019. Predavanje: GLJIVE RODA LACTARIUS
– Mr. sc. MLADEN STRIŽAK

29. travnja 2019. Predavanje: PRIPREMANJE I KONZERVIRANJE GLJIVA
– Prof. dr. sc. STJEPAN MUŽIC

6. svibnja 2019. Predavanje: GLJIVE – ČUDO PRIRODE
–  ZVONKO VUK, ing. el.

18. svibnja 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva

20. svibnja 2019. Predavanje: S EUROPSKIH GLJIVARENJA – SKANDINAVIJA
– ROBERT UNGER, dipl. ing.

25. svibnja 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva

8. lipnja 2019. 12. MEĐUNARODNA BLAGIJADA

15. lipnja 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva

29. lipnja 2019. Stručni izlet i determinacija gljiva

Predavanja, determinacije i sastanci održavaju se ponedjeljkom
od 18 00 do 19 i 30 sati u prostorijama Društva, Tkalĉićeva 33.
Determinacije se održavaju od 27. svibnja do 8. srpnja 2019.

STRUČNO POVJERENSTVO
I
UPRAVNI ODBOR DRUŠTVA

Podsjećamo da je u ponedjeljak, 11. veljače 2019., posljednje predavanje po Programu rada jesen/zima 2018./2019., i to od strane Jasenka Prpića, dipl. ing., pod nazivom “Gospodarenje šumama i rast gljiva”, koje započinje u 18 sati u prostorijama Društva.

Trajanje istog predviđa se najkasnije do 19,30 sati.

Nadalje slijedi prikazivanje drugog dijela filma “Plijesan” 18. veljače, dok će 25. veljače biti Godišnja skupština Društva.

Kako je napisao Zvonko Vuk, predsjednik Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”, uvod u ruski dokumentarno-znanstveni film „PLIJESAN“ je sljedeći:

“Ona se je na zemlji pojavila prije 200 miliona godina.

Od toga doba ona neprestano i ubija i spašava od smrti.

 Nazivaju je kruhom đavla i pljuvačkom Boga.

Ona je nevjerojatno lijepa, no istovremeno izaziva odvratnost

Ona je sveprisutna i neuništiva

Ona prati čovjeka od rođenja do smrti.

Moguće da je upravo ona hraniteljica života na zemlji

No mogla bi se pretvoriti u kugu 21. stoljeća

I mi čak niti ne pretpostavljamo kakve su tajne prikrivene sile

skrivene u toj prokletoj i blagoslovljenoj plijesni.”

Film je nakon 21. siječnja 2019. ponovno prikazan u prostorijama GDKB-a u Zagrebu, Tkalčićeva 33, u ponedjeljak, 4. veljače 2019., u 18 sati, a za prikazivanje ga je pripremio i s ruskog na hrvatski jezik preveo predsjednik Vuk.

“U filmu su sudjelovali znanstvenici iz Rusije, SAD-a, Francuske, Engleske i Izraela. Producenti za ‘I program Ruske televizije’ bili su Saida Medvedeva i Oleg Volnov. Film ne govori o macro ili micro svojstvima plijesni kao vrsti živih organizama unutar carstva gljiva, nego o njezinom utjecaju na čovjeka i okolinu u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te o njezinoj važnosti za nastanak i opstanak živih organizama na zemlji”, napisao je Vuk.

Kao što su na kraju rekli gotovo svi gledaoci, film je izuzetno zanimljiv od početka do kraja. Jedva se čeka nastavak u kojemu će biti riječi o jestivim, nejestivim i ljekovitim svojstvima plijesni, a koji će biti prikazan 18. siječnja 2019. u prostorijama Društva, s početkom u 18 sati.

Fotografije: Klaudija Klanjčić

Tijekom Noći muzeja 2019., koja manifestacija se održala u petak na subotu, 1.-2. veljače, od 18 do 1 sat iza ponoći, između ostalih svoja vrata otvorio je i Edukacijski centar Svijet gljiva, odnosno Muzej gljiva, koji se nalazi u samom središtu Zagreba, na adresi Splavnica 2 – Trg bana Josipa Jelačića 3,  gdje su posjetiteljima na raspolaganju bili sam voditelj Muzeja – prof. dr. sc. Romano Božac te determinatori mentori, kao i ostali determinatori iz Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”, čiji je predsjednik Zvonko Vuk.

Podsjetimo da u svom fundusu Muzej gljiva posjeduje više od 1500 različitih vrsta gljiva, kategoriziranih na jestive, nejestive i smrtonosne, zbog čega je jedini muzej na svijetu takvog tipa.

Posjećenost je bila velika, kao i svake godine. Tako je ove zabilježeno više od 1200 posjetitelja.

Fotografije: Klaudija Klanjčić

Drugo predavanje ove godine, od strane Antuna Kiša, dipl. ing., pod nazivom “Gljive rodova Lepista i Melanoleuca”, privuklo je punu dvoranu članova.

Fotografije: Klaudija Klanjčić