Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić

Najnovije obavijesti u svijetu gljiva

• Kamačnik: Turistička zajednica Grada Vrbovskog poziva na berbu gljiva i gljivarski kotlić 6. srpnja 2019.

  Objavljeno 14.06.2019. od Klaudija
  Poštovane gljivarice, gljivari, svi članovi i članice HMGS-a,

  Vjerojatno ste dobili informaciju no sada i službeno od Turističke zajednice Grada Vrbovskog.

  Naša planirana tradicionalna Gljivarijada i gljivarski kotlić koja se svaku godinu odvija  u izletištu Kamačnik  trebala održati 22.6.2019., no odlučili smo istu pomaknuti na datum 6.7.2019. iz razloga što HMGS organizira za sve vas svoje članice i ljubitelje gljiva manifestaciju.

  Stoga,  iskreno se nadamo da promjena ovoga datuma neće umanjiti  vašu želju i volju da se i ove godine vidimo u Kamačniku te da se zajedno uz natjecanje u kuhanju gljivarskih kotlića te berbi gljiva i natjecanju u brojnosti ubranih vrsta gljiva  zabavimo toga 6.7.2019. u izletištu Kamačnik.

  P R O G R A M :

  • 9,30  sati

  Okupljanje u Kamačniku  uz piće dobrodošlice i registraciju natjecatelja u BERBI GLJIVA.

  Kotizacija koja uključuje fritaju s  gljivama ili štrudlu od borovnica/šumskog voća  iznosi 25,00 kn i obavezna je za sve sudionike (molimo ranije prijaviti što tko od sudionika želi konzumirati).

  • 9,30 sati

  Okupljanje u Kamačniku uz piće dobrodošlice i registraciju natjecatelja u spravljanju GLJIVARSKOG KOTLIĆA. Kotizacija po ekipi iznosi 70,00 kn.

  U kotizaciju su uključeni 1 kg junetine, gljive i drva za loženje. Svaka ekipa donosi kotlić, potrebne začine  i ostali kulinarski pribor.

  • 10,00 – 13,00 sati

  Natjecanje u brojnosti vrsta ubranih gljiva te najinteresantnijoj ubranoj gljivi.

  • 10,00 – 13,30  sati

  Kuhanje gljivarskih kotlića.

  • 13,30  sati

  Predaja gljiva prosudbenoj komisiji i ocjenjivanje gljivarskih kotlića.

  • 14,00  sati

  Proglašenje pobjednika i uručenje nagrada. Nastavak druženja uz muziku.

  NAJLJUBAZNIJE VAS MOLIMO DA NAM SVOJE SUDJELOVANJE PRIJAVITE DO 2.7.2019.

  Na vaše adrese poslati ćemo i plakat pa vas molimo da informaciju o održavanju Gljivarijade u Kamačniku /VRBOVSKO 6.7.2019. podijelite sa svim ljubiteljima gljivarenja,  boravka u prirodi i dobre zabave.

  Sve vas srdačno pozdravljamo i za svaku informaciju ostajemo na raspolaganju

  Tatjana Kušić, direktorica

  TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA VRBOVSKOG
  Tel: + 385 (0) 51 875 984
  Fax: + 385 (0) 51 875 984
  Mob: + 385 (0) 91 578 9587
  E-mail: info@tz-vrbovsko.hr
  Web: www.tz-vrbovsko.hr

  Galerija slika

  • 
  • 

• Savjeti gljivarima: Pravilno postupanje u susretu sa zmijom

  Objavljeno 13.06.2019. od Klaudija

  Zmije se u Hrvatskoj nalaze u gotovo svim staništima. Tako ih možete sresti od nizinskih riječnih dolina Drave, Save i Dunava, preko brežuljkastih predjela Istre i Primorja, Gorskog kotare, Like, Banije, Bilogore i Moslavine, pa sve do planinskih predjela Biokova, Mosora, Dinare, Velebita te duž priobalja i jadranskih otoka. Stoga je potrebno znanje i oprez prilikom izlaska u prirodu. Posebno se to odnosi na gljivare, ljubitelje prirode, planinare, zatim šumarske djelatnike, lovce, koji često prolaze kroz grmlje i travnate terene.

  Po savjetu stručnjaka objavljenih na Agroportalu, prvo i osnovno pravilo prilikom susreta sa zmijom u prirodi jest – bez panike.

  U Hrvatskoj živi 16 različitih vrsta zmija, od kojih su tri vrste ljutice, a samo su dvije vrste – poskok i riđovka, opasne za čovjeka. Otrovnice su svakako opasne za čovjeka, ali je i čovjek itekako opasan za njih

  Zmije najčešće bježe od ljudi čim osjete njihov hod, a znatno više u Hrvatskoj ljudi ginu od udara groma, uboda osa, pčela i stršljena, nego od ugriza zmija

  Vezano za odjeću, osnovna zaštita su duge hlače te radne i planinarske cipele koje štite noge od ugriza.

  Prilikom sjedanja u prirodi, pogotovo u višim planinskim predjelima, obavezno treba pregledati odabrana mjesta. Također, treba obratiti pozornost na grmlje i niske grane drveća pored kojih se prolazi. S drveća i grmlja zmija se spušta na neopreznog čovjeka koji prolazi ispod grana pa ih zatrese.

  Važno je znati, pogotovo za ljubitelje fotografije, da kod susreta sa zmijom ne smijemo se približavati, slikati ili ju tjerati, dok ne ustanovimo je li otrovnica, već se bez naglih pokreta trebamo udaljiti.

  Pravilo je da se zmiju otrovnicu treba poštivati, zaobići je, zaplašiti udarcima cipela po zemlji ili potjerati nekom granom ili batinom. Jer zmije su gluhe, ali osjete vibracije po tlu.

  Dođe li ipak do ugriza, znajte da svaki ugriz ne mora biti otrovan. Naime, zmije mogu vrlo točno odrediti koliku dozu otrova će ispustiti u pojedinom ugrizu. Prema stručnjacima, često se događa da s obrambenim ugrizom uopće ne ispuste otrov i tada govorimo o “suhom ugrizu”.

  Kako je objavljeno na Agroportalu, https://www.agroportal.hr/savjeti/30504, važno je imati na umu u situaciji otrovnog ugriza da se stradalu osobu treba što hitnije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati na brojeve 92 ili 112. Ujedno ne smije se pokušavati uhvatiti zmiju ili je ubiti zbog donošenja iste u bolnicu, jer postoji opasnost da još netko bude ugrizen. Stradala osoba ne smije paničariti, mora se smiriti i ukloniti odjeću s mjesta ugriza, najbolje da se nigdje ne kreće, ranu treba pustiti da krvari, a ni u kom slučaju isisavati otrov ili pak rezati. Ranu je potrebno očistiti i imobilizirati ujedeni ekstremitet pomoću štapa, grane ili čvrstog predmeta koji se nađe u blizini.

  Zdrava odrasla osoba u dobroj formi čak i bez protuotrova ima dobre šanse da preživi ugriz ljutice. Težina i opasnost ugriza variraju ovisno o količini ubrizganog otrova, temperaturi, masi i zdravstvenom stanju ugrižene osobe te mjestu i dubini ugriza. Najgori su ugrizi u blizini glave te oni koji pogađaju veću žilu. Djeca, bolesne i stare osobe također su u povećanoj opasnosti.

  – Bilo kakva rezanja rane i pokušaji isisavanja otrova su uglavnom kontraproduktivni, a najkorisnija stvar koju možete učiniti jest smanjivanje cirkulacije na ugriženom dijelu, ali i općenito kako bi se što više usporilo širenje otrova. Podvezivanje uda je dobro samo ako ga izvodi stručna osoba, jer prejako povezivanje može izazvati gubitak uda. Simptomi koji se javljaju unutar 5 do najviše 10 minuta su bol, oteklina i promjena boje ugriženog mjesta (koji se šire prema tijelu), vrtoglavica, mučnina, povraćanje, lupanje srca, pad tlaka i opća slabost. Ako vas je ugrizla zmija, a nakon 10 minuta još uvijek ne osjećate ništa od ovoga, ne radi se o ljutici ili nije došlo do uštrcavanja otrova. Ako osjećate ove simptome, nemojte se odmah opraštati sa životom: najvjerojatnije nećete umrijeti. Na splitskom području u razdoblju od 1982. do 2002. godine zabilježeno je 542 ugriza ljutice (srednja godišnja učestalost ugriza bila je 5,2 na 100 000 stanovnika). Od tih, samo su dva slučaja završila smrću, a oba su se desila tokom vojnih operacija, te žrtve nisu dobile pravovremenu liječničku pomoć (iz znanstvenog rada Borisa lukšića i suradnika iz 2006.). Ako dospijete u bolnicu u roku od 6 do 8 sati, imate najveće šanse da ćete se potpuno oporaviti od ovog nemilog događaja – objavljeno je na www.kastela.org.

  Uglavnom, strah od zmija najbolje se može prevladati edukacijom i saznanjem o zmijskom životu, navikama i mjestima gdje borave.

  Klaudija Klanjčić

  Fotografija: http://www.kastela.org

  Galerija slika

  • 

• Najava: Peti susret gljivara u Glini – Gornjoj Bučici 29. lipnja 2019. uz izbor gljivarske banice

  Objavljeno 11.06.2019. od Klaudija

  Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organizira 29. lipnja 2019. prijevoz autobusom na stručni izlet i determinaciju u Glini – Gornjoj Bučici, gdje će se po peti puta održati Gljivarijada uz izbor gljivarske banice.

  Manifestaciju u Glini organizira Udruga gljivara ‘Kraljevka’ Glina.

  Popis zainteresiranih Blagaića se počeo raditi tijekom sastanka u prostorijama Društva 10. lipnja, kada je stručni determinator – mentor Mladen Strižak održao i predavanje Gljive roda Boletus.

  Izlet za sada košta 90 kuna, a novac sakuplja Božica Vodeničar, kontakt: 091/944-9311.

  Galerija slika

  • 
  •