Najnovije obavijesti u svijetu gljiva
Koronavirusi: Vrijeme preživljavanja na različitim površinama i kako bi ih ljudi mogli poništiti
Objavljeno 17.03.2020. od KlaudijaNa www.medicalnewstoday.com pojašnjeno je sredinom veljače 2020. koliko dugo koronavirusi mogu preživjeti na različitim površinama i kako bi ih ljudi mogli poništiti. Preveli smo tekst, koji donosimo u cijelosti.
– U nedavnom istraživačkom radu razmatra se koliko dugo koronavirusi mogu preživjeti na različitim vrstama podloge. U njemu se otkriva da virus obično dulje preživljava u hladnijim, vlažnijim uvjetima. Autori također u radu postavljaju pitanje kako se koronavirusi mogu uništitiv.
Novi koronavirus, sad službeno poznat kao COVID-19, osvaja naslovnice otkad je prvi put uočen potkraj 2019. godine. Šireći se iz Kine na 23 druge zemlje COVID-19 sada je zarazio 45 171 ljudi.
Zbog toga što je ova inačica virusa nova u znanosti, istraživači nastoje razumjeti kako treba liječiti infekcije i kako se pobrinuti da se virus ne širi dalje.
Budući da nema posebnog liječenja za COVID-19, velik broj stručnjaka koncentrira se na sprečavanje zaraze.
Znanstvenici iz Sveučilišne bolnice Greifswald i Sveučilišta Ruhr u Bochumu, oba u Njemačkoj, nedavno su prikupili informacije iz 22 studije o koronavirusima. Njihov nam rad pomaže da razumijemo koliko dugo koronavirusi preživljavaju na površinama i kako bi ih ljudi mogli uništiti.
Autori su prvo obradili informacije za uključivanje u nadolazeći priručnik, ali autor Eike Steinmann objašnjava da ‘u tim okolnostima najbolji je pristup bio objavljivanje ovih provjerenih znanstvenih činjenica unaprijed da bi sve informacije postale dostupne na jednom mjestu’.
Njihov rad, koji se pojavljuje u časopisu The Journal of Hospital Infection, koncentrira se na koronaviruse odgovorne za dvije posljednje epidemije: teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS).
Također prikuplja informacije iz studija koje su istraživale životinjske koronaviruse, kao što su koronavirus zaraznog gastroenteritisa (TGEV), mišji hepatitis i pseći koronavirus.
Koliko dugo koronavirusi preživljavaju?
Prvi se dio novoga rada koncentrira na to koliko dugo koronavirusi mogu preživjeti na neživim podlogama, kao što su stolovi i kvake na vratima. Autori su pokazali da, ovisno o materijalu i uvjetima, ljudski koronavirusi mogu ostati zarazni od dva sata do devet dana.
Pri temperaturama od oko 4°C određene inačice koronavirusa mogle bi ostati aktivne do 28 dana. Pri temperaturama 30-40°C koronavirusi su obično preživljavali kraće vrijeme.
Na sobnoj temperaturi koronavirus odgovoran za običnu prehladu (HCoV-229E) preživio je znatno dulje u okolini s 50 posto vlažnosti nego s 30 posto vlažnosti. Sve u svemu, autori zaključuju:
‘Ljudski koronavirusi mogu ostati zarazni na neživim površinama na sobnoj temperaturi do devet dana. Na temperaturi od 30 °C ili višoj kraće ostaju aktivni. Životinjski koronavirusi znali su preživjeti čak i dulje od 28 dana.’
Kada su znanstvenici istražili literaturu o preživljavanju koronavirusa na različitim površinama, rezultati su bili različiti. Virus MERS preživio je primjerice 48 sati na čeličnoj površini pri 20°C. No na sličnoj površini i na istoj temperaturi TGEV je ostao aktivan do 28 dana.
Dvije su studije slično tome istraživale preživljavanje dva soja koronavirusa SARS na papirnatoj površini. Jedan je preživio četiri-pet dana, drugi samo tri sata.
Kako deaktivirati koronavirus
U sljedećem dijelu svojega rada autori raspravljaju o najboljem načinu za deaktivaciju koronavirusa.
Zaključuju da agensi, uključujući hidrogen peroksid, etanol i natrijev hipoklorit (kemikalija u izbjeljivaču), brzo i uspješno deaktiviraju koronaviruse.
Autori primjerice pišu da je ‘(h)idrogen peroksid bio učinkovit u koncentraciji od 0,5 posto i s vremenom inkubacije od jedne minute’.
Nakon procjene dokaza, autori zaključuju:
‘Dezinfekcija površine natrijevim hipokloritom u koncentraciji od 0,1 posto ili etanolom u koncentraciji 62-71 posto značajno smanjuje infektivnost koronavirusa na površinama unutar vremena izlaganja od jedne minute.’
S druge strane otopine biocida koji se naziva benzalkonij-klorid dovele su do oprečnih rezultata, a klorheksidin diglukonat, koji ljudi upotrebljavaju kao topički antiseptik, bio je neučinkovit.
Autori pišu da se ‘(p)rijenos u zdravstvenom okruženju može uspješno spriječiti kada se prikladne mjere dosljedno obavljaju’. Pranje je ruku posebno važno.
Objašnjavaju kako, na Tajvanu, ‘postavljanje stanica za pranje ruku u odjelu hitne medicinske pomoći bila je jedina mjera za kontrolu infekcije koja je bila značajno povezana sa zaštitom zdravstvenih radnika od zaraze (koronavirusom SARS)’.
Iako studije koje su autori saželi u ovom radu nisu istraživale COVID-19, vjeruju da su rezultati također vjerojatno bitni za ovaj posljednji koronavirus. Čini se da su svi ljudski koronavirusi koje je istraživanje ispitivalo osjetljivi na ista kemijska sredstva.
Klaudija Klanjčić
Fotografija: Elektronski mikrograf koronavirusa koji je prouzrokovao SARS
Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/coronaviruses-how-long-can-they-survive-on-surfaces?fbclid=IwAR0wTeBolOxb5lYKcRzC9kfESe6O0SqztWVQwN-AAhtTr0B1ZkUV6lg7NLg
Gradonačelnik Milan Bandić: Poruka umirovljenicima
Objavljeno 16.03.2020. od KlaudijaBudući su najugroženiji stanovnici Grada Zagreba osobe oslabljenog imuniteta, dijagnosticirani bolesnici i osobe 65+, gradonačelnik Bandić je 16. ožujka 2020. pozvao predstavnike stanara da organiziraju pomoć najugroženijim skupinama. Ujedno poručio je umirovljenicima sljedeće:Dragi moji umirovljenici,
u nastojanju da ispunimo obveze koje nam nameće svakodnevica, često zaboravimo na brigu o sebi samima, a posebice na ono najdragocjenije – vlastito zdravlje!
Ovo vrijeme zahtijeva i tu vrstu odgovornosti, jer štiteći sebe štitimo svoje bližnje i vlastitu zajednicu.
Zbog toga, uvažavajući ozbiljnost situacije, preporuke stručnjaka i cijeneći da danas moramo pokazati dodatnu socijalnu osjetljivost i solidarnost, donio sam odluku o produljenju roka za plaćanje mjesečnih naknada i usluga Zagrebačkom holdingu, Plinari, Vodoopskrbi i odvodnji te Gradu Zagrebu za najranjiviju skupinu sugrađana, za umirovljenike, odnosno one iznad 65 godina.
Obveza podmirenja mjesečnih računa za ovu skupinu građana do daljnjega se produljuje za tri mjeseca od datuma dospijeća istaknutog na uplatnicama, a zbog neplaćanja u navedenom roku neće biti obračunate zatezne kamate niti će se pokretati ovrhe za neplaćene obveze!
Također, pozivam i druge pravne subjekte kao što su HEP i HEP–toplinarstvo da reagiraju na isti način, jer ovo je vrijeme kada moramo biti zajedno i pokazati razumijevanje, empatiju i solidarnost.
Ostanite doma, pratite preporuke Stožera civilne zaštite, izbjegavajte nepotrebne izravne kontakte, oslonite se na pomoć bližnjih, prijatelja i susjeda.
Naša je zadaća biti istinski servis, zbog čega ćemo vam sve komunalne usluge realizirati prema najvišim standardima – onako kako Zagrebu, kao europskoj metropoli i priliči!
No, postoje trenuci kad si najviše možemo pomoći – sami!
Budimo odgovorni i čuvajmo vlastito zdravlje i zdravlje svojih bližnjih!
Vaš gradonačelnik,
Milan BandićIzvor: https://www.zagreb.hr/poruka-gradonacelnika-umirovljenicima/156432Epidemiološki podaci: Od 56 zaraženih četvero je ljudi dosad ozdravilo od koronavirusa
Objavljeno 16.03.2020. od KlaudijaEPIDEMIOLOŠKI PODACI (izvor: www.hzjz.hr)
Informacije o novom koronavirusu (SARS-CoV-2) i COVID-19 bolesti na dan 16.03.2020., u 15 sati:
Laboratorijski potvrđenih oboljelih od COVID-19 bolesti u svijetu (izvor ECDC): 167 414
Broj umrlih u svijetu (izvor ECDC): 6507
Broj oboljelih u Europi (EU/EEA i UK – izvor ECDC): 51 777
Broj umrlih u Europi (EU/EEA i UK) : 2316
Broj oboljelih u Hrvatskoj: 56
Broj umrlih u Hrvatskoj: 0
U Hrvatskoj je do sada zabilježeno 56 oboljelih osoba sa COVID-19 bolesti. Oboljeli su registrirani u sljedećim županijama: Grad Zagreb, Primorsko goranska, Osječko baranjska, Istarska, Sisačko moslavačka, Varaždinska, Zagrebačka, te Karlovačka. Većina potvrđenih slučajeva zarazila se inozemstvu (Italija, Njemačka, Austrija, Švicarska, Francuska, Rumunjska, Španjolska), a ostalih su njihovi bliski i uglavnom obiteljski kontakti. Troje oboljelih se oporavilo.
Od ostalih zemalja svijeta ističemo broj oboljelih u Kini (81 020), Južnoj Koreji (8 236), Iranu (13 938), Japanu (814), Maleziji (428), Kataru (401), Singapuru (226) i Bahreinu (214). (podaci za dan 16.3.2020.)
Kod asimptomatskih povratnika se ne preporučuje testiranje jer osoba koja je prvih dana negativna u laboratorijskom testu može nakon par dana oboljeti, drugim riječima, negativan rezultat testiranja ne bi imao nikakvog utjecaja na 14-dnevnu karantenu.
Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u Hrvatsku definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i putnika uz minimalno ometanje međunarodnog prometa. Nadzor traje 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja sa uspostavljenom ili lokaliziranom transmisijom novog koronavirusa.
U bliskih kontakata osobe s potvrđenom COVID-19 koji nemaju nikakve znakove bolesti rutinski se ne provodi testiranje na novi koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u takvoj asimpotomatskoj fazi ne isključuje infekciju. Stoga se testiranje na SARS-CoV-2 provodi samo u slučaju postavljene sumnje na COVID-19 tj. kada se zadovolje klinički i epidemiološki kriteriji bolesti.
Brojeve dežurnih teritorijalno nadležnih epidemiologa možete naći ovdje.
Osobe sa simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od slijedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah) uz ispunjene epidemiološke kriterije, kod kojih zdravstveni djelatnik postavi sumnju na infekciju virusom SARS-CoV-2 (COVID-19), hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja.
Osobe sa simptomima bolesti mogu doći u bolnicu samo uz prethodan dogovor liječnika s nadležnom bolnicom nakon što je liječnik postavio sumnju na COVID-19.
_____________________________________________________________________________
U 16 sati je započela konferencija Stožera za civilnu zaštitu na kojoj je ministar zdravstva Vilim Beroš otkrio da nema novozaraženih od koronavirusa te je donio još jednu dobru vijest – izliječen je i četvrti pacijent, tj. pacijentica koja je ujutro otpuštena iz bolnice. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Fran Mihaljević’ Alemka Markotić potvrdila je ministrove riječi kako nema novooboljelih, ali je istaknula kako se još velik broj uzoraka testira te kako će objaviti bude li novih slučajeva. Srećom, ni jedan od oboljelih nije životno ugrožen.
Oko devet i pol tisuća ljudi je u samoizolaciji i pod nadzorom, a unatoč drakonskim kaznama, neki od njih ne poštuju pravila i izlaze među ljude zbog čega će biti kažnjeni.