Prošla događanja

Paralelno s prvom Gljivarijadom HMGS-a u Rogima 22. lipnja 2019., postoji mogućnost odvojenog odlaska i u Vrbovsko, u Kamačnik, i to vlakom u 8,12 sati na čelu sa stručnim determinatorom – mentorom Mladenom Strižakom, koji će tradicionalno obići omiljeno izletište gljivara. Vožnja bi trebala trajati od Zagreba – Glavnog kolodvora do Vrbovskog 2 h i 35 min, tj. stiže se u 10,47 sati.

Polazak iz Vrbovskog za Zagreb je u 15,56 sati, vožnja traje 2 h i 29 min, u Zagreb se stiže u 18,25 sati.

Za one koji žele dulje ostati, idući vlak, a ujedno i zadnji, ide u 19,58 sati, vožnja traje 2 h i 20 min, a u Zagreb se stiže u 22,18 sat.

Što se u međuvremenu događa s Kamačnikom, omiljenim izletištem gljivara diljem Hrvatske i van granica, pročitajte ovdje: http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1588/RAT-ZA-KAMACNIK-Izletiste-otvoreno-ali-su-zapoceta-ulaganja-obustavljena-do-daljnjega

Uz već najavljeni stručni izlet i determinaciju u Radoboj 15. lipnja 2019., na koji nije organizirano putovanje autobusom od strane Društva, obavještavamo zainteresirane da determinator gljiva Dubravko Furlan iz Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” organizira tradicionalni stručni izlet za ljubitelje gljiva dobre volje u Gornju Bistru – Pučeći kamen.

Naime, do sada je uvijek vođa tog izleta na Pučeći kamen bio počasni predsjednik mr. Mladen Strižak.

Organizirani polazak će biti autobusom u 8,50 sati sa ZET-ovog terminala Črnomerec – linija 176, Črnomerec – Gornja Bistra – Črnomerec, peron broj 10. Međutim, moguće je doći i osobnim automobilom. Povratak ZET autobusom predviđen je iz Gornje Bistre u 15,30 sati.

Plan aktivnosti:

8,50 h – polazak autobusa sa Črnomerca

9,30 h – okupljanje gljivara u Gornjoj Bistri, na autobusnom okretištu – okrepa iz ruksaka

9,45 h – odlazak u okolne šume i branje gljiva uz determinaciju od strane Jasenka Prpića, branje bilja po želji, fotografiranje

Tokom dana će se peći kobasice i drugo meso po želji, ručak iz ruksaka.

13,00 h – determinacija gljiva, Pučeći kamen– Dubravko Furlan

Slijede slobodne aktivnosti po izboru – šetnja, gljivarenje, branje bilja za čaj i cvijeća, fotografiranje.

Podsjećamo da se uzme pribor za gljivarenje i branje bilja: papirnate vrećice ili škrnicle za odvajanje, košarice, nožići, plastične rukavice – eventualno za koprive, obične vrećice.

Molimo da se uzmu i kutije za uzorke, kako bi kao i uvijek lijepe primjerke i neobične gljive odnijeli u Muzej gljiva ili u samo Društvo u ponedjeljak. Također, treba imati na umu da će se obići čisti izvori vode pa se mogu uzeti prazne plastične bočice.

Povratak je u popodnevnim satima, po želji svakog sudionika izleta, budući da ZET-ovi autobusi redovito voze.

Nadamo se da će biti dovoljno gljiva, šumskih jagoda i bilja kao što su npr. koprive, majčina dušica, stolisnik, gospina trava, ivanjsko cvijeće. Ovih dana ima vrganja i lisički, uz ostale gljive.

Kontakt vodiča: determinator gljiva Dubravko Furlan, mobitel: 091/7915862.

Gljivarsko društvo ‘Kamilo Blagaić’ organiziralo je u subotu, 8. lipnja 2019., u suradnji s Lovačkim društvom ‘Fazan’ u Zagrebu, u Gornjoj Kustošiji, na području ‘Stare streljane’, dvanaestu po redu međunarodnu Blagijadu.

Kakva je bila ove godine, najbolje je dočarao Zvonko Vuk, predsjednik Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’ iz Zagreba, koji je rekao, na osnovu doživljaja prisutnih, da je ‘ocijenjena vrlo uspješnom i pohvaljena od strane svih sudionika’.

– Blagijada se od samog početka odvijala spontano i opušteno. To što gljiva nije bilo u izobilju, nije nas omelo u prekrasnom i opuštenom gljivarskom druženju. Program događanja upotpunjen je ove godine pokaznim vježbama lova na tartufe, a što je za nas organizirao naš prijatelj Mario Kolić, strastveni zagrebački  tartufar. Veselo trčkaranje i žamor razdragane školske i predškolske djece, koji se okupljaju u sklopu naše obiteljske sekcije, dalo je cijelom događaju neprocjenjivo veličanstven mladenački štih. Društvo je za njih pripremilo lijepe poklončiće i dodatno pojačalo njihovu razdraganost. Žao nam je što se gostima iz Slovenije nije posrećilo da bi posjetili Medvedgrad, jer su ceste bile blokirane – rekao je Vuk.

Osim ‘Blagaića’ i njihova predsjednika Vuka prisustvovali su još prof. dr. sc. Romano Božac – znanstvenik, agronom i najveći domaći autoritet u području gljivarstva, predsjednik Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza (HMGS-a) Branko Bartolić, uz brojne članove gljivarskih i planinarskih društava. Također, na istom su se mjestu našli uz aktualnog predsjednika Vuka i dva prethodna – Mladen Strižak i Dubravko Furlan, a falio je Josip Kalmar.

–  Uz njih bili su prisutni članovi iz dva gljivarska društva iz Slovenije – Gobarsko društvo Sežana i Škofja Loka, potom sedam gljivarskih društava iz Republike Hrvatske: Gljivarsko društvo ‘Blagva’ Zagreb, Gljivarska udruga ‘Kraljevka’ Glina, Gljivarska udruga ‘Amanita’ Sv. Ivan Zelina, Gljivarsko društvo ‘Ivan Focht’ Kutina, Gljivarsko društvo ‘Lisičica’ Pregrada, Gljivarsko društvo ‘Karlovac’ Karlovac, Gljivarska udruga ‘Sunčanica’ Samobor, kao i dva planinarska društva – Hrvatsko planinarsko društvo Zagreb – Matica i Planinarsko društvo Vrapče – Sekcija Muhara. Ukupno je bilo 200-tinjak posjetitelja. Ukusan gljivarski kotlić spremili su lovci LD-a ‘Fazan Šestine’, a za glazbeni aranžman pobrinuo se Ansambl ‘Maestral’. Bilo je to ugodno i zabavno, tipično gljivarsko druženje – rekla je Vesna Dujlović, determinatorica i tajnica Društva.

Nakon jutarnjeg okupljanja na Staroj streljani, gdje su se gosti prijavili i bili počašćeni uz aperitiv i doručak, dio njih je otišao od 9,30 do 13 sati u posjet na branje gljiva u okolne šume s vodičima i determinatorima Društva, dok je dio prisustvovao spremanju kotlića i razmjenjivao svoja gljivarska iskustva. Uz čitanje gljivarskog časopisa Svijet gljiva, mogli su pogledati, a naposljetku i kupiti, knjige koje su donijeli članovi, a povezano s gljivama, prirodom, šumom, drvećem, cvijećem.

Ove godine stručnu determinaciju je proveo bivši predsjednik Društva – Dubravko Furlan, naslijedivši pritom Mladena Strižaka, koji je tu ulogu obnašao kroz dugi niz godina, odnosno kroz sve prethodne Blagijade.

– Na determinaciji je bilo 27 vrsta gljiva, bez teških otrovnica. Ugodno su nas iznenadili magleni, kraljevka, borov vrganj, raspucani vrganj. Bilo je znatno manje vrsta u odnosu na tjedan dana ranije na Gljivarijadi u Zelini – istaknuo je Furlan.

Ujedno je najavio izlet iduće subote: – Sljedeće subote 15. lipnja prema programu Društva imat ćemo tradicionalni stručni izlet na Pučeći kamen. Determinaciju na staništu vodit će naš determinator Jasenko Prpić, a kod stola ja osobno. Neka ljudi ne zaborave ponijeti sa sobom kobasice ili slično, ako nešto misle peći na štapu.  Tamo idemo busom Zeta linija broj 176, koji kreće s perona broj 10 u 8,50 sati sa Črnomerca. Autobusom se vraćamo iz Gornje Bistre u 15,30 sati.

Kao i svaki puta, manifestaciju je uveličao i osobno Božac, čiji se dolazak nestrpljivo iščekivao. Kao što je već poznato, naš hrvatski ‘biser’ u području gljivarstva ujedno je i voditelj jedinstvenog muzeja u svijetu – Muzeja gljiva u samom središtu Zagreba, koji tijekom Blagijade nažalost nije mogao otvoriti vrata budući je u tijeku renoviranje. Pri samom dolasku priključio se Furlanovoj determinaciji, a potom i zajedničkom ručku te zabavi.

U lovačko-gljivarskom kotliću uživali su svi, uključujući i ljubimce, a ručak je upotpunio pečeni odojak. Naravno, uz kolače vrijednih domaćica, članica Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’.

Tombola je bila ‘za svakoga’.

– Sve su nagrade na lutriji ozarile srca sudionika, a naročito prva – kilogram odojka i druga – besplatno mjesto u autobusu za Muljavu – komentirao je predsjednik Vuk.

Podjela zahvalnica Društvima i pojedincima bila je u 15 sati. Iste su dobili predsjednik Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza Branko Bartolić, suorganizator Lovačko društvo ‘Fazan’ Šestine te predstavnici svih prisutnih Društava.

Nažalost, ove godine Blagijadi nije prisustvovao Ladislav Miklečić – Laci, dugogodišnji i najstariji član Gljivarskog društva ‘Kamilo Blagaić’, kojemu je prije tri godine na poticaj tadašnjeg predsjednika Furlana dodijeljena i uručena Plaketa počasnog člana. Sada je u 92. godini i zbog bolesti je spriječen ponekad dolaziti u Društvo i na manifestacije, ali svi ga pamte kako je neumorno s gljivarima proveo više od 30 godina u obilaženju šuma, traženju gljiva i prenašanju svojeg bogatog znanja mlađim naraštajima. Prisjetili smo se i najstarijeg člana Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza iz 2016. godine, tada 90-godišnjeg Josipa Savnika, koji je tom prilikom otišao iz staračkog doma kako bi kao i svih prethodnih godina sudjelovao na gljivarskim događanjima. Nažalost, u međuvremenu je isti preminuo.

Međutim, Blagijadu je upotpunila do sada najmlađa članica – s godinu dana i četiri mjeseca neustrašivo je hodala u blizini majke ta malena djevojčica iz Slovenije i mamila sve prisutne svojim osmijehom od uha do uha. Posebno ju je svaki puta razdragao susret s bijelim retriverom, kojega je bez ikakva straha potapšala po glavi. Uz nju bilo je prisutno još nekoliko dječaka i djevojčica, kojima je pak veselje pričinjala igra sa zmajevima te traženje tartufa.

Manifestaciji su prisustvovali i tartufari, tako da će ova Blagijada ostati zapamćena i po mnoštvu ljubimaca – od prekrasnih pasa tartufara do bijelog retrivera. Mario Kolić je imao pokaznu vježbu lova na tartufe, koji su se po želji mogli kupiti na kraju za jelo.

Nakon ručka nastavljeno je druženje uz glazbu i ples te slobodne aktivnosti po izboru. Nije izostao ni ‘plesni vlakić’ koji je obišao sve prisutne smještene unutar šatora i natkrivenog prostora.

Posjetitelji su, osim što su mogli uživati u prekrasnim obroncima Medvednice, imali priliku vidjeti i sedam terapijskih konja, dva psa, pet mački i jarca Žorža iz Udruge za promicanje socijalne osjetljivosti, zaštite i poboljšanja kvalitete života i popularizacija terapijskog i rekreativnog jahanja ‘Fala’, koja je upravo na taj dan organizirala od 16 do 18 sati PlayDay za djecu od 7 do 18 godina, uz predavanje i druženje s konjima te jahanje.

Sve u svemu, u tom za mnoge prevrućem danu, bilo je vremena za šetnju, uživanje u gljivama, branje bilja za čaj – pogotovo kopriva i bazge, branje cvijeća, divljeg maslačka po šumi za salate, fotografiranje, a ponajviše za lijepe trenutke s obitelji i prijateljima ispunjene mirisima cvijeća i prekrasnim bojama prirode. U šumi nadomak mjesta održavanja događanja naišlo se na veliku špilju, koja je pobudila veliku znatiženju kod jednog od ljubimaca, ali zbog strmosti bio je pozvan da je zaobiđe. Pažnju je izazvao i pušlek šumskih jagoda, koji je na dar dobila od gljivara gospođa na početku šatora, koja ga je nadalje ponosno čuvala na stolu. Naposljetku, prilikom odlaska kući, najljepše je bilo uzeti košarice pune gljiva.

Bio je to dan koji je nanovo dokazao slogu i zajedništvo između različitih naraštaja gljivara, kao i planinara.

– Zahvaljujemo se našim predstavnicima HMGS-a te predstavnicima gljivarskih i planinarskih društava iz Hrvatske i Slovenije na sudjelovanju, a Lovačkom društvu Fazan iz Šestina na dobro odrađenom svojem dijelu organizacije i vrlo ukusnim  obrocima. Kako se u narodu obično kaže „Šećer na kraju!“ tako je i kod nas sve lijepe dojmove na kraju zašećerio Ansambl maestral. Pjesma i ples su podigli atmosferu do usijanja i teško je bilo rastati se – rekao je za kraj predsjednik Vuk.

Tekst i fotografije: Klaudija Klanjčić

Blagijada 2019. godine ocijenjena je vrlo uspješnom i pohvaljena od strane svih sudionika. Osobno se zahvaljujem svima koji su svojim nesebičnim zalaganjem i doprinijeli ovakvom uspjehu. Naročito bih se zahvalio tajnici Vesni kao glavnoj organizatorici. Blagijada se od samog početka odvijala spontano i opušteno. To što gljiva nije bilo u izobilju, nije nas omelo u prekrasnom i opuštenom gljivarskom druženju. Program događanja upotpunjen je ove godine pokaznim vježbama lova na tartufe, a što je za nas organizirao naš prijatelj Mario Kolić, strastveni zagrebački  tartufar.

Veselo trčkaranje i žamor razdragane školske i predškolske djece, koji se okupljaju u sklopu naše obiteljske sekcije, dalo je cijelom događaju neprocjenjivo veličanstven mladenački štih. Društvo je za njih pripremilo lijepe poklončiće i dodatno pojačalo njihovu razdraganost.

Žao nam je što se gostima iz Slovenije nije posrećilo da bi posjetili Medvedgrad, jer su ceste bile blokirane.

Zahvaljujemo se našim predstavnicima HMGS-a te predstavnicima gljivarskih i planinarskih društava iz Hrvatske i Slovenije na sudjelovanju, a Lovačkom društvu Fazan iz Šestina na dobro odrađenom svojem dijelu organizacije i vrlo ukusnim  obrocima.

Sve su nagrade na lutriji ozarile srca sudionika, a naročito prva – kilogram odojka i druga – besplatno mjesto u autobusu za Muljavu.

Kako se u narodu obično kaže „Šećer na kraju!“ tako je i kod nas sve lijepe dojmove na kraju zašećerio Ansambl maestral. Pjesma i ples su podigli atmosferu do usijanja i teško je bilo rastati se.

Svima još jednom iskreno i od srca hvala!

Zvonko Vuk,

predsjednik GDKB-a

Podsjećamo još jednom da je sutra Blagijada u zagrebačkoj Gornjoj Kustošiji, da Muzej gljiva neće biti otvoren za posjet zbog preuređenja te da će u sklopu manifestacije Mario Kolić imati pokaznu vježbu lova na tartufe.  Tko bude želio, moći će kupiti tartufe za jelo.

Također, mole se svi koji će doći, u cilju obogaćivanja programa manifestacije uz sav ostali sadržaj, da ponesu sa sobom viška knjige i knjižice koje ne trebaju više kod kuće – pogotovo su poželjne u vezi gljiva, prirode, šuma, drveća, cvijeća, a koje će moći međusobno razmijeniti ili pokloniti.

Ujedno, ne zaboravite povesti djecu, od najmlađih do srednjoškolaca.

Kao što je objavio Večernji list, danas počinje najstarije i najpopularnije automobilističko natjecanje u Hrvatskoj – INA Delta Rally. Očekuje se rekordnih 86 posada iz osam europskih zemalja. Osim toga, očekuju se i izmjene u prometu te pojedine trase autobusa vozit će drukčije od uobičajenog rasporeda tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana.

Stoga, povodom dolaska na sutrašnju Blagijadu u zagrebačkoj Kustošiji, u organizaciji Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”, molimo da obratite pozornost na sljedeću privremenu regulaciju prometa, objavljenu na www.vecernji.hr:

Radi osiguranja navedenih utrka uspostavit će se privremena regulacija prometa kojom je predviđena potpuna zabrana prometa za sva vozila i pješake:

U petak, 7. lipnja 2019., od 10 do 14 sati te od 17 do 22 sata u Dugom Selu i to:   – Cerska od Domjanićeve do Podolnice, Podolnica od Stanka Šatovića do Glavničice, Glavničica od Podolnice do Kusove, Kusova od Glavničice do Vinka Kindera, Vinka Kindera od Kusove do Prozorske, Prozorska od Vinka Kindera do Tome Kapitana, Tome Kapitana od Prozorske do Tome Koščeca, Tome Koščeca od V. Kapitana do Pintarove, Pintarova od Tome Koščeca do Kozinske, Kozinska od Pintarove do Martinske, Martinska od Kozinske do Domobranske (okret na trokutu cesta), Domobranska od Martinske do Zorićeve.

U petak, 7. lipnja 2019., od 16 do ponoći u Gradu Zagrebu i to: – Mostom slobode, – Avenijom Većeslava Holjevca (od Slavonske avenije do Avenije Dubrovnik), – Antallovom ulicom, – Ulicom Damira Tomljanovića Gavrana (od Ulice E. Murtića do Avenije V.Holjevca) i – servisnim cestama i parkiralištima uz istočnu stranu Zagrebačkog velesajma.

Alternativni pravci na kojima neće biti ograničenja u prometu u smjeru jug – sjever i obratno: Avenija Dubrovnik – Most mladosti – Avenija Marina Držića – Ulica Grada Vukovara Avenija Dubrovnik – Jadranski most – Savska cesta – Ulica Grada Vukovara.

Alternativni pravci na kojima neće biti ograničenja u prometu u smjeru istok – zapad i obratno: Ulica Grada Vukovara od Savske do Držićeve, Slavonska avenija – Zagrebačka avenija – Ljubljanska avenija Avenija Dubrovnik od rotora Remetinec do rotora Zapruđe.

U subotu, 8. lipnja 2019., od 9 do 19 sati – Sljemenskom cestom od Blizneca do Šestinskog lagvića i – Sljemenskom cestom od mjesta Pila preko Hunjke do Jaslica.

Policijski službenici u dogovoru s organizatorom povremeno će propuštati promet Sljemenskom cestom između brzinskih ispita prema sigurnosnoj procjeni i vremenu trajanja brzinskih ispita.

Alternativni pravci na kojima neće biti ograničenja u prometu: Zagreb – Bistra – Stubičke Toplice, Zagreb – Sesvete – Sveti Ivan Zelina – Marija Bistrica.

U subotu, 8. lipnja 2019., od 10 do 19.15 sati – državnom cestom DC 29 od Laza Bistričkog do Kašine.   Policijski službenici u dogovoru s organizatorom povremeno će propuštati promet državnom cestom preko Laza između brzinskih ispita prema sigurnosnoj procjeni i vremenu trajanja brzinskih ispita.

Alternativni pravci na kojima neće biti ograničenja u prometu: Zagreb – Sesvete – Belovar – Moravče – Laz Bistrički – Marija Bistrica.

– Sukladno svemu navedenom, molimo građane za razumijevanje te da poštuju upute policijskih službenika, redarske službe organizatora, postavljenu prometnu signalizaciju, zapreke, ograde i trake upozorenja – kažu na službenim stranicama PU zagrebačke.

Automobilistička utrka, koja će se održavati u petak i subotu, 7. i 8. lipnja, uvjetuje izmjene na pojedinim autobusnim linijama terminala Glavni kolodvor, kao i na autobusnim linijama 263 (Dubec – Sesvete – Kašina – Planina Gornja) te 140 (Mihaljevac – Sljeme).

U petak, 7. lipnja, od 16 do 24 sata, autobusne linije terminala Glavni kolodvor prometovat će izmijenjenim trasama u oba smjera.

Autobusi linija 166 (Glavni kolodvor – Donji Dragonožec), 221 (Glavni kolodvor – Travno), 234 (Glavni kolodvor – Kajzerica – Lanište), 241 (Glavni kolodvor – Veliko Polje), 242 (Glavni kolodvor – Podbrežje), 268 (Glavni kolodvor – Velika Gorica), 310 (Glavni kolodvor – Petrovina), 311 (Glavni kolodvor – Cerovski vrh) i 330 (Glavni kolodvor – Velika Gorica – brza linija), vozit će s Glavnog kolodvora Ulicom Hrvatske bratske zajednice, skrenuti lijevo na Slavonsku aveniju, desno na Držićevu, desno na Aveniju Dubrovnik te lijevo na Aveniju Većeslava Holjevca i nastaviti uobičajenim trasama do krajnjih odredišta.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/zagreb/posebna-regulacija-petak-subota-1324336 – www.vecernji.hr

Vrijeme provedeno u prirodi je dragocjeno i poželjno, no ono može imati i neželjene posljedice pogotovo ako naiđemo na krpelje. Kod ljudi se najčešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je koža iza uha, trbuha, prepona i pazuha, dok ih se kod životinja najčešće može pronaći na prednjem dijelu tijela, poglavito na vratu i glavi.

Stoga, povodom sutrašnje organizacije Blagijade u Kustošiji od strane Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”, radi prevencije, budući će se ići i u šume, a i boraviti će se tijekom dana nadomak šume na livadi, savjetujemo da upotrijebite prirodna sredstva za zaštitu od krpelja i bolesti koje zaraženi krpelji prenose.

Kao prvo, ističemo češnjak kao jedno od najboljih rješenja. Dovoljno ga je malo pojesti prije odlaska u prirodu, jer češnjak krpelji naprosto ‘ne vole’. Također, ako se spremate doći sa svojim ljubimcima, prvenstveno sa psima, i njima također možete staviti malo češnjaka u hranu kako bi ih zaštitili od napasnika.

Ako vam ne odgovara češnjak, možete upotrijebiti sljedeće prirodne sastojke u obrani od krpelja.

Recept od lista oraha, klinčića i medicinskog alkohola obuhvaća stavljanje u  čistu, veću staklenku pola litre medicinskog alkohola, pet do šest svježih listova oraha i 100 g klinčića. Pripravak treba pustiti da odstoji puna četiri dana uz povremeno miješanje. Nakon toga se listovi i klinčići izvade te dodaje po želji nekoliko kapi eteričnog ulja, najbolje ulje lavande koje prirodno tjera komarce. Mješavinom ulja namaže se koža.

Eterično ulje čajevca jedno je od najpoznatijih prirodnih ulja za zaštitu od insekata, dezinfekciju te zaštitu kože od virusa i bakterija. Treba ga pomiješati s malo vode i nanijeti na kožu.

Ulje nima ima bogat nutritivni sastav i snažno protuupalno, antivirusno i antiparazitno djelovanje. Stoga odlično štiti od krpelja, a djeluje i kao tretman za kožne infekcije i dezinfekciju rana. Potrebno je nakapati nekoliko kapi na kožu, potom utrljati i dobiva se domaći repelent protiv krpelja. Inače, nim (neem, Azadirachta indica) je zimzeleno drvo Indije, Pakistana i Mijanmara (Burme), a iz tih su ga država ljudi raselili Afrikom, Amerikom, Australijom i pacifičkim otocima. Ulje nima odličan je repelent, kako se nazivaju tvari koje odbijaju kukce ili druge organizme, a sadrži aktivnu tvar azadirahtin. Dosta neugodno miriše po češnjaku pa ga u pravilu upotrebljavaju u kombinaciji s biljnim uljima ugodnijeg mirisa.

U posljednje vrijeme jako je poznata aktivna tvar Citriodiol, koja se dobiva iz limunskog eukaliptusa. Ista posjeduje snažno repelentno djelovanje te se može primijeniti i na maloj djeci. Na tržištu već postoje takvi gotovi proizvodi pa ih potražite u ljekarnama.

Uz krpelje, problem mogu činiti i komarci te ostali nametnici u prirodi. Stoga donosimo recept od eteričnog ulja limunskog eukaliptusa 4 ml, eteričnog ulja citronele cejlonske 4 ml, eteričnog ulja pačulija 2 ml i macerata nevena u bademovom ulju. Sve je potrebno pomiješati i naliti u bočicu do 100 ml te nanositi nekoliko puta dnevno.

U slučaju da se krpelj prilijepi, po savjetu jedne seoske učiteljice – koji je objavljen u atma.hr, to mjesto treba posuti sitnom solju i odozgo staviti komadić mokre vate. “Žena je sa sigurnošću tvrdila da će za 20-30 minuta (a možda i prije) krpelj izaći sam na površinu tijela. Poslije ga samo treba staviti u neku kutijicu i odnijeti u laboratorij da se utvrdi da nije nositelj poliomijelitisa ili encefalitisa (prema statistici na svakih 10 krpelja, 1 može biti zaražen).” Atma.hr je također objavila recept protiv krpelja i komaraca: u 200 ml kipuće vode stavite 25 gr klinčića, prokuhajte 15-ak minuta, ohladite i dodajte dvije jušne žlice alkohola. Prije odlaska u prirodu tom otopinom treba namazati sebe i svog kućnog ljubimca. ‘Autorica’ recepta tvrdi da već deset godina ni jednog krpelja nije donijela iz šume, ni na sebi, ni na svom psu. Ako nemate vremena za pripremu ove otopine, možete koristiti kupovno ulje klinčića, razrijeđeno vodom – nekoliko kapi na litru vode. Miris klinčića ne podnose ni komarci.

Da se zaštite ljubimci – psi, preporučamo mješavinu kokosovog ulja uz ulje nima. Naime, kokosovo ulje ublažava te se preporuča uz slična ulja, budući su čista eterična ulja preagresivna za kožu. Kao što je bilo objavljeno na 24sata, “pripravak protiv buha i krpelja za zaštitu pasa može se pripremiti i kod kuće tako da se pomiješa pola šalice dijatomejske zemlje, četvrtina šalice nima u prahu, četvrtina šalice stolisnika u prahu te oko 10 mililitara eteričnog ulja eukaliptusa. Smjesa se nanese po tijelu psa i pročetka da dođe u dodir s kožom. Dijatomejska zemlja je sitni pijesak silikatne sedimentne stijene nastala taloženjem ostataka dijatomeja, odnosno alga kremenjašica. Zovu je još i kremena zemlja, a prodaju je i pod imenom Buhostop, kao prah za suzbijanje uši, buha i krpelja.”

Uz navedene savjete neka berba gljiva i šumskih jagoda te raznih biljaka za čajeve prođe u ugodnom raspoloženju.

Klaudija Klanjčić

Fotografije: Klaudija Klanjčić; krpelj – Večernji list

LAJMSKA BOLEST: Saznajte što sve vašem ogranizmu i imunitetu može napraviti ugriz krpelja

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS: Simptomi se teško prepoznaju, a u uznapredovaloj fazi ishod može biti i smrtan

LJUDI, PAZITE SE: Opasna bolest hara Hrvatskom, sigurni su jedino Dalmatinci