Prošla događanja

Upućujemo da se pročitaju Upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za okupljanja, od 10. srpnja 2020., koje su još uvijek na snazi i nalaze se na linku: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/, odnosno na linku: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Upute_i_preporuke_za_okupljanja_10_07.pdf, budući Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” iz Zagreba organizira 42. Izložbu gljiva u Studentskom centru u Zagrebu, Savska cesta 25, dana 10. listopada 2020. godine.

Ove se Upute i preporuke odnose na organizaciju okupljanja na kojima je predviđeno okupljanje 100 i više sudionika, a za provedbu ovih preporuka odgovoran je organizator.

Uglavnom, članovi Društva će sakupljati gljive u svim dijelovima Republike Hrvatske u petak, 9. listopada 2020., koje će donašati u Studentski centar iza 17 sati. Ići će se osobnim automobilima.

Izložbu će na prvom katu u velikoj dvorani, površine cca 200 metara kvadratnih, postavljati determinatori i determinatori mentori GDKB i HMGS-a.

Svečano otvorenje je u subotu, 10. listopada 2020., u 10,00 sati.

Na Izložbu su pozvani predstavnici Grada Zagreba, JU Maksimir, ljubitelji gljiva, a obaviješteni su i brojni mediji.

Vodit će se računa o tome da svi posjetitelji na ulazu u dvoranu u subotu dezinficiraju ruke, upisivat će se imena, prezimena, brojevi mobitela te će se voditi računa da u prostoru ne bude previše ljudi.

Gljivarsko društvo “Kamilo Blagaić” organiziralo je stručni izlet u Gornju Bistru, na Pučeći kamen, pod vodstvom determinatora Jasenka Prpića. Iako se zbog vremenskih prilika, kiše i zahlađenja, odazvalo malo članova, za determinaciju na odredištu pronađeno je podosta gljiva.

Po izrazima njihovih lica na fotografijama zasigurno se može konstatirati da je izlet bio ugodan i da je svaki korak po šumi vrijedio truda.

Fotografije: sudionici izleta.

Edukativni centar i stalni izložbeni prostor „Bogatstvo svijeta gljiva“ otvoren je u veljači 2013. godine. Osnovali su ga Grad Zagreb, Turistička zajednica Grada Zagreba i Gljivarsko društvo Kamilo Blagaić, a centrom upravlja Javna ustanova – Maksimir.

Edukativni centar, između ostalog, posjetiteljima prezentira liofilizirane – žive gljive, što znači u njihovom izvornom obliku, veličini i boji, te prirodnom staništu, a sam prostor Edukativnog centra zamišljen je kao mjesto odvijanja različitih aktivnosti: organiziranje edukacija, stručno i znanstveno determiniranje i liofiliziranje prikupljenih gljiva, izlaganje stručno determiniranih eksponata, izdavanje stručnih publikacija i brošura čime se omogućuje građanima znanstveno proučavanje gljiva, sezonsko organiziranje radionica i izleta za djecu i odrasle radi prikupljanja gljiva za izložbene eksponate te razvijanje svijesti, osobito mladih, o odgovornosti za očuvanje okoliša i bioraznolikosti krajobraza.

Edukativni centar raspolaže prostorom od 300 m2 te uz vrijednu zbirku od 2.000 vrsta gljiva u prostoru do postava posjeduje odvojenu predavaonu/dvoranu sa kapacitetom od 40-ak sjedećih mjesta koja je na raspolaganju svim zainteresiranima za predavanja, stručne skupove ili radionice.

Svaki sakupljač, ljubitelj i poznavatelj gljiva može donijeti primjerak za koji smatra da je vrijedan, poseban ili rijedak te ga ostaviti u Edukativnom centru na stručnu determinaciju, zatim na liofiliziranje te stavljanje u izložbene vitrine uz natpis determinirane vrste i ime osobe koja ga je donijela.

Cijeli prostor Edukativnog centra povezan je informatičkom infrastrukturom s vrlo brzim WI-FI prijenosom dostupnim svim posjetiteljima. Tendencija nam je uspostaviti audio vodiče kako bi svaki posjetitelj dobio potrebne informacije, a opet mogao uživati i razgledavati postav intenzitetom i potrebama koji sam odabere.

Izvor: http://park-maksimir.hr/2019/07/21/edukativni-centar-bogatstvo-svijeta-gljiva/ (objavljeno 8.7.2020. – tekst sadrži i Cjenik 2020.)

Radno vrijeme Edukativnog centra “Bogatstvo svijeta gljiva” u Zagrebu, Trg bana Josipa Jelačića 3/2: ponedjeljkom i nedjeljom se ne radi; utorak i četvrtak od 13 do 19 sati; srijeda, petak i subota od 10 do 17 sati.

Naši članovi i članice, ako donesete primjerke gljiva, imate besplatan ulaz.

Popis gljiva na determinaciji 15. lipnja 2020. u prostorijama Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” u Tkalčićevoj:

Boletus reticulatus, erytrophus, calopus
Leccinum griseum, nigrenscens
Xerocomus subtomomentus, chrysenteron
Amanita spissa, gemata, rubenscens
Russula cyanoxantha, vesca, lepida, illota, foetens
Ambatrelus pescapre maglen , bjelkasta lisičica cantharellus cibarius.

Nakon što je prošao intenzivan rast gljiva od 24.5.2020. do 06.06.2020., uslijedilo je zatišje, ali su pronađene gore pobrojane vrste.

Kako amanita panterina nije nađena, razlike između nje i spisse pokazane su na slikama. Razlike panterina-spissa bile su istaknute u determinaciji.

Još su obrađeni: boletusi, leccinumi, xerocomusi, cantharelle, mliječnice i russule.

Tekst i fotografije: determinator gljiva Antun Kiš

Determinacija 30. svibnja 2020. na izletu u Kupinečkom Kraljevcu:

Clitopilus prunulus – jestiva brašnjača
Macrolepiota procera – sunčanica
amanita elijeva, gemata, spissa, rubenscens,
Boletus reticulatus, calopus, erytropus, kovara, podstavka, zlatača
cyanoxanta, bljuvara, cortinarius sp.
lactarius piperatus.

Posebno treba istaknuti nalazak: inocybe patouillardii – crvenkasta cjepača.

Na terenu je upoznata amanita spissa, gljiva koja je intenzivno rasla.

Vrganji pojedinačno, ali i zato što smo tražili nedaleko od gostionice, gdje je bilo puno berača.

OPIS RAZLIKA AMANITE SPISSE I AMANITE PANTERINE

Razlike između amanite spissa, excelsa, valida i amanite panterine:  rub klobuka spise je kladak, otrovne panterine je narebran, iscrtkan, osim možda kada je panterina nerazvijena. Koja spise je mat i prevladava sivo, panterina ima sjajnu boju i više smeđih nijansi. Ostaci ovoja u spise su piramidalne čehice i vuku na sivo, a panterine bijele krpice pravilnije raspoređene, ali to je samo statistički podatak, pojedini primjerci imaju značakno odstupanje od toga. Vjenčić spise narebran je, zaljepljen po stručku, a slobodan samo u donjem dijelu. Rub vjenčića je boje čeha klobuka. Panterina ima slobodan gladak vjenčić, večinom sav bijel. Stručak spise obojan je sivim ili smeđim točkicama, pravilno završava zadebljano poput repe, bez istaknutog prijelaza između dna stručka i stručka. Panterina ima većinom bijeli stručak. Osnovna razlika što panterina ima manžetu na dnu stručka iz koje izlazi stručak (nešto kao rub tenisice, ili zavrnuti rub čarape, štengica), a spissa ima ravnomjeran prijelaz od dna na stručak. Ako kiša opere ostatke ovoja panterine i ne vidimo stručak, posebno dno stručka, možemo je zamijeniti s nekom preslicom. Isto tako ako amanita nema vjenčić, ne znači da je odmah preslica, jer vjenčić može otpasti. Za jestivost i determinaciju amanite bitno je provjeriti sve detalje. Ako samo jedan nije zadovoljen, taj primjerak ne treba jesti, već ostaviti determinatorima da se time bave i fotografirati primjerak.

Amanita spissa – excelsa

Razlika Spisa ima piramidalne ostatke ovoja, excela krpaste. Rub klobuka je gladak kod obje. Miris spisse na repu. Crna rotkva. Excelsa nema taj miris. Miris se pojačava kuhanjem. Točkice na stručku spisse su sive, excelsa smeđe. Focht je naveo da na početku sezone raste bolja excelsa, a kasnije ljeti spissa. Mislim da razlika u okusu dolazi od toga što su na početku sezone manje temperature, i gljive su bolje očuvane. Slično je i s prosenjakom „ljetni“ koji brzo izraste, povuče lišće i grančice u sebe, ima lošiji okus nego jesenski koji ima pravilniji klobuk. I raste sporije. Primijetio sam to i za maglen. Kod amanita najopasnije su zelena pupavka – amanita phaloides i njene rođakinje: bijela pupavka – amanita verna i amanita virosa – smrdljiva pupavka. Posebno je opasno zamijeniti malu pupavke sa šampinjonom ili s turkinjom. Isto tako zelena pupavka kada ostari izgubi zelenu boju klobuka i ostaju smeđe tamne nijanse s istaknutim središtem. Ostatak ovoja na dnu stručka se isuši i sliči zadebljanju. Možda je to uzrok zamjeni zelene pupavke sa sunčanicom. Sunčanici isto tako kiša može oprati karakteristične čehe.

Tekst i fotografije: determinator gljiva Antun Kiš

Fotografije determinatora gljiva i bivšeg predsjednika Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” (2018-2020) – Zvonka Vuka, ing. el., kao uspomena na Blagijadu 2020.

Fotografije determinatora gljiva i bivšeg predsjednika Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” (2018-2020) – Zvonka Vuka, ing. el., kao uspomena na svečano otvorenje proširenog postava Muzeja gljiva 19. lipnja 2020. u samom centru Zagreba.